U gradovima živi skoro 80 posto stanovništva, zato je potrebno pažljivo planirati i upravljati razvojem. To se na razini EU, pa tako i u Hrvatskoj ostvaruje suradnjom gospodarstva i civilnog društva s kreatorima lokalnih politika

 

 

Regionalna politika jedna je od najvažnijih politika Europske unije ali i Hrvatske, usmjerena na smanjenje društvenih i gospodarskih razlika između pojedinih područja i uravnoteženje kvalitete života svih stanovnika država članica, točnije, regija u državama članicama.

Zbog toga je regionalna politika ujedno i glavna investicijska politika Europske unije i na nju otpada najveći dio proračuna Europske unije za programsko razdoblje 2014.–2020. Izraženo u novcu, riječ je o 351,8 milijardi eura od ukupno 1 082 milijarde eura.

Tijekom godina, provedene su mnoge reforme regionalne politike, unutar kojih je postupno uveden dio ciljano usmjeren prema gradovima. Gradovi su osobito važni jer od početka stoljeća u njima živi više od polovice svjetskog, a time i europskog stanovništva. Trenutno u gradovima živi više od dvije trećine europskog stanovništva, a s obzirom na brzinu trenda rasta gradova, sada bi taj broj mogao iznositi i 80 posto.

Gospodarstvo i civilno društvu u suradnji s politikama rješavaju probleme urbanog razvoja

Suvremeni su gradovi nositelji gospodarskog i socijalnog rasta i razvoja te stoga  ispunjenje gospodarskih i socijalnih ciljeva nije moguće ostvariti bez ciljanog pristupa i suradnje s gradovima. S druge strane, činjenica da u gradovima živi najmanje dvije trećine stanovništva donosi i velike izazove poput nezaposlenosti, prekomjerne naseljenosti, zagađenja, segregacije, siromaštva i dr.

Gospodarski sektor u suradnji s organizacijama civilnog društva i ostalih dionika koji izravno doprinose urbanom razdoblju s jedne strane, i nositelji nacionalnih i lokalnih politika s druge strane čine aktere koji mogu riješiti ove probleme.

Posljednjih godina se u planiranju i upravljanju razvojem primjenjuje pristup temeljen na teritoriju, prostoru koji ističe važnost prepoznavanja i aktiviranja vlastitih, lokalnih razvojnih potencijala s naglaskom na ljudske potencijale i inovativnost. Uključivanje vlastitih potencijala je bitno jer jača osjećaj „vlasništva“ lokalnih dionika nad strategijom razvoja, definiranim razvojnim pravcima te projektima kojima se razvojni potencijal ostvaruje. Takav pristup zahtijeva uključivanje širokog raspona dionika, mehanizme za prepoznavanje lokalnih potencijala te snažnu koordinaciju jedinica lokalne samouprave i drugih relevantnih lokalnih institucija.

Također, za uspješnu provedbu teritorijalnog pristupa razvoju urbanih područja potrebno je osigurati i usmjerenu, sustavnu podršku kreatora politika na centralnoj razini što se pokušava postići provedbom mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja, ITU mehanizma.

ITU mehanizam u Hrvatskoj stvara centre razvoja

ITU mehanizam se u Hrvatskoj do 2021. godine provodio u osam urbanih središta – Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu, Zadru, Slavonskom Brodu, Puli i Karlovcu. Uključivao je i njihove susjedne jedinice lokalne samouprave, JLS, koji zajedno stvaraju prostorno – funkcionalnu cjelinu, urbanu aglomeraciju odnosno urbano područje. Riječ je o urbanim aglomeracijama koje imaju više od 100.000 stanovnika te urbanim područjima s više od 50.000 stanovnika u centralnim naseljima.

Ustrojem urbanih aglomeracija i urbanih područja potiče se daljnje jačanje procesa decentralizacije jer navedena područja postaju centri razvoja, dovoljno snažni za značajnije gospodarske pomake, otvaranje novih radnih mjesta te kreiranje društvene klime i usluga koje mogu privući stanovništvo. Isto tako, gradovi središta urbanih područja postaju partneri u provedbi ITU mehanizma i dio sustava koji upravlja sredstvima Europske unije budući da obavljaju funkciju ocjenjivanja kvalitete projekata koji se prijavljuju za financiranje iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

Da bi se stvorili preduvjeti za primjenu ITU mehanizma bilo je potrebno definirati obuhvat urbanog područja i potom izraditi Strategiju urbanog područja. Potom je bilo potrebno aplicirati na Poziv za odabir ITU gradova što je pak predstavljalo temelj konačnog odabira gradova u kojima će se provoditi Integrirana teritorijalna ulaganja te kao posljednji korak, uspostaviti sustav provedbe ITU mehanizma.

 

Integrirana teritorijalna ulaganja namijenjena razvoju urbanih područja

 

Projekti koji se financiraju pri tome moraju biti u skladu sa strategijama razvoja urbanih područja koje su urbane aglomeracije i urbana područja usvojili tijekom 2017. godine.

Uz postojeće gradove priliku za korištenje EU sredstava u okviru ITU mehanizma u novom financijskom razdoblju 2021. – 2027. dobilo je još 14 gradova s okolnim područjem, između kojih je i Grad Varaždin.

Dugoročni cilj projekata financiranih kroz ITU mehanizam je doprinijeti gospodarskom i ekonomskom razvoju Republike Hrvatske i unaprjeđenju kvalitete života hrvatskih građana, posebice razvoju urbanih područja u kojima se provode integrirana teritorijalna ulaganja. I u novoj financijskoj perspektivi, velika važnost bit će posvećena razvoju regija i gradova koji izravno i snažno doprinose pametnom, održivom i uključivom rastu Europske unije. Financiranje aktivnosti ITU mehanizma može se provoditi iz tri različita europska fonda – Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda te Europskog socijalnog fonda, a u okviru Operatvnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014-2020 te Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014 -2020.

 

Za održivi urbani razvoj osigurano je 345 milijuna eura

Za provedbu aktivnosti namijenjenih održivom urbanom razvoju u najvećim urbanim centrima u Republici Hrvatskoj osigurano je ukupno 345,35 milijuna eura. Od tog iznosa 303,35 milijuna eura osigurano je iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, a 42 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali.

U programskim dokumentima za financijsko razdoblje 2014.-2020. definirano je da će Republika Hrvatska mjere održivog urbanog razvoja provoditi putem mehanizama integriranih teritorijalnih ulaganja u okviru dva operativna programa – Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, OPKK i Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, OPULJP, iz tri europska fonda – Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda i Europskog socijalnog fonda.

Javnim pozivima do sredstava

Sredstva se kroz ITU mehanizam dodjeljuju putem javnih poziva koje objavljuju dva nadležna ministarstva, a namijenjena su za financiranje projekata koji se provode na sedam odabranih područja. Riječ je o stvaranju povoljnijeg okruženja za poduzetnike, kao što su inkubatori, izgradnja i opremanje IT parkova i tehnoloških parkova te poduzetničke potporne institucije i poduzetničke zone. Uz to financira se razvoj kvalitetne infrastrukture za razvoj najvažnijih gospodarskih sektora te rekonstrukciju i unaprjeđenje kulturne baštine kao što je, primjerice, izgradnja etno sela, ljetnih pozornica, muzeja i interpretacijskih centara u svrhu razvoja turizma. Uz ova područja kroz ITU mehanizam se financiraju i projekti revitalizacije zapuštenih vojnih, industrijskih i drugih područja. Na području poboljšanja usluge javnog prijevoza financira se izgradnja i poboljšanje biciklističko-pješačkih i biciklističkih staza i puteva. Tu je i nabava autobusa, pametna prometna rješenja, stanice za električne bicikle, stanice za njihovo iznajmljivanje, prometna i vertikalna signalizacija. Financiranje obnove sustava toplinarstva znači obnova mreže distribucije toplinske energije, nadogradnju proizvodnih pogona, toplinskih podstanica i kotlovnica .

Mjere održivog urbanog razvoja putem ITU mehanizma u Republici Hrvatskoj provodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije kao Upravljačko tijelo za Operativni program Konkurentnost i kohezija i Koordinacijsko tijelo za provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava kao Upravljačkim tijelom za Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali.

Korištenjem ITU mehanizma Osijek će dobiti gospodarski centar kao strateški projekt koji će osigurati novu poslovnu infrastrukturu koja će podići gospodarsku vidljivost regije i unaprijediti poduzetničku klimu, omogućiti razvoj novih proizvoda i usluga malih i srednjih poduzeća, razvoj usluga poduzetničkih potpornih institucija za mala i srednja poduzeća te razvoj mreže poslovnih komunikacija.

U Zagrebu će se revitalizirati gotovo trećina, odnosno 68,5 od 227,3 kilometara dionica vrelovodne mreže kako bi se povećala energetska učinkovitost toplinskog sustava i pouzdanosti isporuke toplinske energije na području grada Zagreba. Vrijednost projekta je više od 556 milijuna kuna od čega je 421 milijuna bespovratnih sredstava.

U ubranoj aglomeraciji Split se grade i uređuju ljetne pozornice i sadržaji za kulturno turističku namjenu na 8 lokacija, za što će se utrošiti više od 32 milijuna kuna od čega je više od 27 milijuna bespovratnih sredstava. A riječ je o samo nekoliko od brojnih projekata koji se realiziraju kroz ITU mehanizam.

Više sredstava za Europu bližu građanima

Važno je istaći da će ITU mehanizam dobiti dodatni značaj jer je u programskom razdoblju 2021. – 2027. sugerirano povećanje izdvajanja za urbani razvoj sa sadašnjih 5% na 6% od ukupne alokacije Europskog fonda za regionalni razvoj. Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo podržavat će 5 novih ciljeva od kojih je peti cilj: Europa bliža građanima, podupiranjem strategija vođenih na lokalnoj razini i održivog urbanog razvoja u cijeloj EU. Time je dan još veći značaj urbanom razvoju i ITU mehanizmu. Osim toga, u novoj financijskoj perspektivi ističe se i novi program umrežavanja i izgradnje kapaciteta za gradske vlasti, Europska urbana inicijativa.

Za više informacija obratite se na info@logickamatrica.eu