Krovni fotonaponski sustavi mogli bi osigurati energiju za gotovo 25 % potrošnje električne energije u EU-u, što je više od današnjeg udjela prirodnog plina

Prošle godine je u državama članicama EU, prvenstveno u Njemačkoj, Francuskoj i Danskoj instalirano 208 tisuća megavata fotonaponskih sustava, a skoro dvije trećine, odnosno 66 posto instalirano je na mjestima potrošnje električne energije. Procjenjuje se da će do 2030. fotonaponskim sustavima EU pokrivati 15 posto ukupno instalirane snage za proizvodnju električne energije. Uzme li se u obzir da je globalno tržište solarnih elektrana procijenjeno na 150 milijardi eura, a da se svake godine očekuje porast od oko 15 posto očekuje se da će za sedam godina, do kraja desetljeća, to tržište vrijediti blizu 350 milijardi eura. U Hrvatskoj je prošle godine potražnja za solarnim elektranama porasla za 300 posto, ali to ipak nije pomoglo Hrvatskoj da se makne s dna ljestvice država koje iskorištavaju solarnu energiju. Hrvatska se nalazi na 26. mjestu u EU. Izraženo postocima, Hrvatska od ukupne potrošnje električnom energijom svega 1 posto pokriva iz fotonaponskih sustava, a u EU je to sedam posto. EU planira povećati upotrebu fotonaponskih sustava do 2030. godine kako bi pokrivala 15 posto od ukupno instalirane snage za proizvodnju električne energije.

Ulaganje u solarnu energiju za građane znači kvalitetniji život i niže račune za energiju, a državama podiže stupanje energetske neovisnosti o izvorima energije koje moraju kupovati na raznim tržištima.

Solarna energija i obnovljivi izvori u središtu REPowerEU plana

Masovno, brzo uvođenje energije iz obnovljivih izvora u središtu je plana REPowerEU. Solarna energija bit će glavni pokretač tih mjera i pridonijet će smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima u svim sektorima našeg gospodarstva, od grijanja stambenih prostora do industrijskih procesa.

Cilj je te strategije, u okviru plana REPowerEU, učiniti dostupnim gotovo 600 GW fotonaponske energije do 2030. Ti će dodatni kapaciteti do 2027. zamijeniti potrošnju od 9 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje.

Solarna energija ima brojne prednosti koje je čine posebno prikladnom za savladavanje energetskih izazova današnjice.

Solarna fotonaponska i solarna termalna tehnologija mogu se brzo uvesti te građani i poduzeća tako mogu povoljno utjecati na klimu i pritom uštedjeti.

To je zato što su se troškovi solarne energije s vremenom znatno smanjili. Politike EU-a u području energije iz obnovljivih izvora u posljednjem desetljeću pridonijele su smanjenju troškova uvođenja fotonaponske tehnologije za 82 % te je ona tako postala jedan od najkonkurentnijih izvora električne energije u EU-u. Solarna energija u kombinaciji s energetskom učinkovitošću štiti europske građane od nestabilnih cijena fosilnih goriva.

Građani EU-a cijene mogućnost da budu autonomni i proizvode vlastitu energiju, individualno ili kolektivno. To je prilika za cijele gradove i regije, posebno one koji prelaze na novi energetski i gospodarski model. Solarni sektor ne stvara samo električnu i toplinsku energiju iz obnovljivih izvora, već pridonosi otvaranju novih radnih mjesta, uvođenju novih poslovnih modela i osnivanju novih poduzeća.

Masovno uvođenje solarne energije prilika je i za jačanje vodećeg položaja industrije EU-a. Stvaranjem odgovarajućih okvirnih uvjeta EU može proširiti svoju proizvodnu bazu na temelju svojeg dinamičnog konkurentnog okruženja koje se temelji na inovacijama te istodobno osigurati da su solarni proizvodi usklađeni s visokim standardima potrošača u EU-u.

Solarna fotonaponska energija jedan je od najjeftinijih dostupnih izvora električne energije. Trošak solarne električne energije već je prije velikog povećanja cijena 2021. bio znatno niži od veleprodajnih cijena električne energije. Raširena primjena fotonaponskih sustava smanjit će našu ovisnost o prirodnom plinu koji se koristi za proizvodnju električne energije. Solarna toplina i solarna energija u kombinaciji s dizalicama topline mogu zamijeniti kotlove na prirodni plin za grijanje u stambenim ili poslovnim prostorima. Solarna energija u obliku električne energije, toplinske energije ili vodika može zamijeniti potrošnju prirodnog plina u industrijskim procesima.

U EU-u je do kraja 2020. bilo 136 GW instaliranih kapaciteta proizvodnje solarnih fotonaponskih sustava s time da je te godine dodatno ugrađeno više od 18 GW. Osiguravali su oko 5 % ukupne proizvodnje električne energije u EU-u.

Solarni energetski sustavi već dugo su jeftino i pouzdano rješenje za grijanje u mnogim europskim zemljama, ali se solarnom energijom pokriva ukupno samo oko 1,5 % potreba za grijanjem.

Dosad su se sustavi za iskorištavanje solarne energije najviše postavljali na krovove, ali i dalje je velik dio potencijala neiskorišten. To se lako može promijeniti, a EU i njegove države članice moraju zajedno poduzeti sve što je u njihovoj moći kako bi tu priliku što brže iskoristili, uz višestruke koristi za potrošače.

Europska inicijativa za solarne krovove

Prema nekim procjenama krovni fotonaponski sustavi mogli bi osigurati energiju za gotovo 25 % potrošnje električne energije u EU-u, što je više od današnjeg udjela prirodnog plina. Te instalacije na stambenim, javnim, komercijalnim i industrijskim krovovima, mogu zaštititi potrošače od visokih cijena energije te tako pridonijeti općem prihvaćanju energije iz obnovljivih izvora. Mogu se uvesti vrlo brzo jer se koriste postojećim strukturama i nisu u sukobu s drugim javnim dobrima kao što je okoliš.

Cilj je europske inicijative za solarne krovove na razini EU-a, najavljene u Komunikaciji Komisije o planu REPowerEU, osloboditi golem, nedovoljno iskorišten potencijal krovova za proizvodnju solarne energije kako bi naša energija bila čišća, sigurnija i cjenovno pristupačnija. Kako bi se to brzo postiglo, EU će povećati svoj cilj za udio energije iz obnovljivih izvora za 2030. na 45 %, ograničiti trajanje postupka izdavanja dozvola za krovne solarne sustave, uključujući velike, na najviše tri mjeseca. EU će donijeti i odredbe kako bi se osiguralo da su sve nove zgrade „pripremljene za uvođenje solarne energije”, uvesti obvezu ugradnje solarnih krovnih sustava na sve nove javne i komercijalne zgrade korisne površine veće od 250 m2 do 2026., na sve nove javne i komercijalne zgrade korisne površine veće od 250 m2 do 2027. te na sve stambene zgrade do 2029.

Uz to će osigurati potpunu provedbu svojeg zakonodavstva u svim državama članicama, čime se potrošačima u višestambenim zgradama omogućuje djelotvorno ostvarivanje prava na kolektivnu vlastitu potrošnju, bez nepotrebnih troškova.

Briga za energetski siromašne potrošače

EU i države članice surađivat će na uklanjanju administrativnih prepreka za troškovno učinkovita proširenja već ugrađenih sustava, uspostavi barem jedne energetske zajednice utemeljene na obnovljivim izvorima energije u svakoj općini s brojem stanovnika većim od 10 000 do 2025. godine. Surađivat će se i na osiguravanju da energetski siromašni i ranjivi potrošači imaju pristup solarnoj energiji, npr. putem instalacija u socijalnom smještaju, energetskih zajednica ili financiranja potpore za pojedinačne instalacije, podupiranju fotonaponskih sustava integriranih u zgrade za nove i obnovljene zgrade, te osiguravanju potpune provedbe postojećih odredaba Direktive o energetskim svojstvima zgrada koje se odnose na standard zgrada gotovo nulte energije za nove zgrade, među ostalim putem posebnih smjernica.

Države članice trebale bi uspostaviti pouzdane okvire za podupiranje krovnih sustava, među ostalim u kombinaciji sa sustavima za skladištenje energije i dizalicama topline na temelju predvidivih razdoblja povrata kraćih od 10 godina. Kao dio takvog okvira i, prema potrebi radi poticanja ulaganja, uspostavit će se nacionalni program potpore kako bi se osiguralo masovno uvođenje solarnih krovnih sustava, uz davanje prednosti zgradama koje su najprikladnije za brze intervencije što su razredi energetskog certifikata, kombiniranje uvođenja solarnih sustava s obnovama krovova i skladištenjem energije što bi se trebalo provoditi putem jedinstvene kontaktne točke koja bi uključivala sve aspekte.

Države članice trebale bi dati prednost provedbi mjera u okviru ove inicijative te za to iskoristiti dostupna sredstva EU-a, osobito tako da u svoje planove za oporavak i otpornost dodaju novo poglavlje posvećeno provedbi plana REPowerEU. Komisija će svake godine pratiti napredak u provedbi ove inicijative putem relevantnih foruma s dionicima iz tog sektora i državama članicama.

Ako se u potpunosti provede, ovom će se inicijativom, u okviru plana REPowerEU, ubrzati uvođenje krovnih instalacija i dodati 19 TWh električne energije nakon prve godine njezine provedbe, a to znači 36 % više nego što se očekivalo u predviđanjima iz paketa „Spremni za 55 %”. Do 2025. to će dovesti do 58 TWh dodatne proizvedene električne energije što je više nego dvostruko u odnosu na predviđanja iz paketa „Spremni za 55 %”.