Nove ZPP potpore vrijedne više od 7 milijuna eura u sektoru vina

Potpore u sklopu ZPP u iznosu od 5 do 1,5 milijuna eura namijenjene su za poboljšanje objekata kao i kupnje novih strojeva i opreme za proizvodnju vina

 

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju prije nekoliko je dana objavila drugi natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava vrijedan 7.822.750,00 eura. Riječ je o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu intervencije 58.1b.01. u sektoru vina unutar Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH, INVWINE. U pitanju su ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu u vinogradarskim poljoprivrednim sustavima.

Natječaj je otvoren do 21. lipnja ove godine, a iznosi potpore se kreću od minimalno 5.000,00 eura do maksimalno 1.500.000,00 eura za mikro, mala i srednja poduzeća. Tvrtke s manje od 750 zaposlenih ili prometom manjim od 200 milijuna eura mogu ostvariti potporu od 750.000,00 eura dok tvrtke koje imaju više od 750 zaposlenih ili promet veći od 200 milijuna eura mogu ostvariti potporu od 550.000,00 eura.

Što se potiče natječajem

Prihvatljivi troškovi u intervenciji 58.1.b.01. su troškovi nastali tijekom stjecanja, izgradnje, poboljšanja nepokretne imovine odnosno objekta za proizvodnju vina, čuvanje, skladištenje i prodaju vina kao i kupnje novih strojeva i opreme za preradu te skladištenje grožđa i vina, kao i obnove, odnosno modernizacije te opremanja infrastrukture objekta za prodaju i prezentaciju vina. Opremanje laboratorija za kontrolu kvalitete proizvoda od grožđa i vina isto tako spadaju u prihvatljive troškove. Sve aktivnosti koje su provedene nakon što podnositelj podnese zahtjev za potporu mogu se sufinancirati, osim rekonstrukcije, odnosno poboljšanja nepokretne imovine za koje se početak aktivnosti računa od datuma obavljanja kontrole na terenu, a prije donošenja odluke o dodjeli sredstava. Troškovi kupnje nepokretne imovine, koji nastaju zbog izgradnje, odnosno rekonstrukcije te poboljšanja nepokretne imovine, prihvatljivi su u vrijednosti od 10 posto od iznosa prihvatljivih troškova izgradnje odnosno poboljšanja nepokretne imovine. U slučaju kad su u projektu sadržani opći troškovi koji se odnose i na izgradnju odnosno rekonstrukciju te poboljšanje nepokretne imovine i na opremanje, ukupna vrijednost prihvatljivog općeg troška ne može iznositi više od 5.000 eura, a u slučaju kad su u projektu sadržani samo troškovi studije izvedivosti, koji se odnose i spomenute aktivnosti oko nepokretne imovine te na opremanje, ukupna vrijednost prihvatljivog troška ne može iznositi više od 3.000 eura.

Opći troškovi nastali u pripremi projektne dokumentacije mogu biti prihvatljivi ako su nastali u razdoblju nakon 16. listopada 2023. godine do dana podnošenja zahtjeva za potporu pri čemu ukupna vrijednost prihvatljivog općeg troška ne može iznositi više od 5.000 eura. U slučaju kad su u projektu sadržani samo troškovi studije izvedivosti, koji se odnose i na izgradnju odnosno rekonstrukciju i na opremanje, ukupna vrijednost prihvatljivog troška ne može iznositi više od 3.000 eura. Prihvatljive su naknade za arhitekte i inženjere, naknade za savjetovanja do10 posto od ukupno prihvatljivog iznosa bez općih troškova, ali ne više od 5.000 eura. Uz to, prihvatljive su naknade za studije izvedivosti i troškovi izrade elaborata zaštite okoliša do 2 posto od ukupno prihvatljivog iznosa ulaganja bez općih troškova, a u slučaju kad su u projektu sadržani samo troškovi studije izvedivosti ne više od 3.000 eura, dok ukupna vrijednost prihvatljivog troška kad je u pitanju samo opremanje ne može iznositi više od 2.000 eura. Za projekt kojem je cilj izgradnja odnosno rekonstrukcija te poboljšanje nepokretne imovine potrebno je izraditi Glavni projekt i Troškovnik radova i u slučaju kad to nije propisano propisima koji uređuju područje gradnje.

Što je novo u ZPP-u od 2023.?

ZPP se mijenjao kako bi bolje ostvario ciljeve EU. Ciljevi reformiranog ZPP-a su pružiti usmjereniju potporu manjim poljoprivrednim dobrima, unaprijediti doprinos poljoprivrede okolišnim i klimatskim ciljevima EU-a te državama članicama omogućiti veću fleksibilnost u prilagodbi mjera lokalnim uvjetima. Pritom su glavni aspekti politike nova zelena struktura utemeljena na okolišnim uvjetima koje trebaju ispuniti poljoprivrednici i dodatnim dobrovoljnim mjerama, primjena strateškog planiranja u svrhu usmjerenijih izravnih plaćanja i intervencija u području ruralnog razvoja i pristup utemeljen na uspješnosti u okviru kojeg države članice svake godine moraju izvijestiti o svojim ostvarenjima. Nova politika obuhvaća sastavnice na razini EU, a to je zajednički skup ciljeva utvrđenih na razini EU-a za cjelokupni ZPP, u okviru kojih se naznačuje što se navedenom politikom želi postići za poljoprivrednike, građane i klimu. To se postiže uz opsežan skup širokih intervencijskih mjera dogovorenih na razini EU, kojima se utvrđuje što države članice mogu učiniti kako bi ostvarile ciljeve ZPP-a. Stoga postoji i zajednički skup pokazatelja rezultata dogovoren na razini EU-a u cilju osiguravanja jednakih uvjeta za procjenu učinkovitosti primijenjenih mjera. Na osnovi jasne procjene vlastitih potreba svaka zemlja može slobodno odabrati posebne intervencijske mjere koje smatra najučinkovitijima za ostvarenje svojih specifičnih ciljeva.

Države članice i strateško planiranje

U reformiranom ZPP-u se navodi da je svaka država članica EU-a obvezna provesti opsežnu analizu kako bi utvrdila svoje specifične potrebe i izradila strateški plan. U svakom se planu navodi način na koji će se država članica koristiti sredstvima ZPP-a u svrhu zadovoljavanja tih potreba, uključujući alate koje treba primijeniti i posebne ciljeve. Pritom je za svaki strateški plan u okviru ZPP-a potrebno odobrenje Komisije kako bi se osigurala njegova usklađenost s ciljevima za cijeli EU. Provjerom strateških planova osigurava se da se njima ne narušava jedinstveno tržište odnosno da ne predstavljaju prevelik teret za korisnike ili uprave. Komisija može preispitati izvješća i, prema potrebi, predložiti preporuke za poboljšanje uspješnosti. U novom su ZPP-u također naznačene nove obveze i poticaji za poljoprivrednike, kao što su očuvanje zemljišta bogatih ugljikom s pomoću zaštite močvarnih područja i tresetišta. Uz to, potrebni su i programi za ekologiju koje zemlje EU trebaju uključiti u svoje planove za potporu poljoprivrednicima. Oni službe kako bi se poljoprivrednici poljoprivrednim praksama korisnim za klimu i okoliš u mjeri koja nadilazi obvezne zahtjeve. Države članice morat će namijeniti 25 posto svojih izravnih plaćanja tim programima.

Zadnje novosti