Dominik Petak, Voditelj odjela za financije, pripremu i provedbu EU projekata

„Financijska analiza pokazuje poslovnu budućnost svake tvrtke“

Specijalist za financijske analize, poslovne projekcije te EU fondove, Dominik Petak, ekonomski je stručnjak Logičke matrice kojega želite imati na svojoj strani u procesu ostvarenja vaših ciljeva. Dominik vodi odjel za financijsk eanalize, pripremu i provedbu projekata; on u brojkama vidi poslovnu budućnost i uspješnost svake tvrtke, zna koliko će sredstva EU fondova unaprijediti poslovanje klijenta.

Moj je posao napraviti scenarij budućeg poslovanja – kaže o dijelu onoga čime se bavi u Logičkoj matrici. Dominikova specijalnost: financijska održivost projekta, sposobnost nekog biznisa da prebrodi početno razdoblje. On procjenjuje i savjetuje kako bi trebalo izgledati buduće poslovanje da bi proizvodnja igračaka ili kreiranje web stranice informatičkog start-upa postala ozbiljan, uspješan posao. Sve to vidi iz brojki.

„Jedinice lokalne samouprave fokus ne usmjeravaju samo na gospodarsku aktivnost nego i na društvenu korist“

Zahtjevno je pogoditi točne brojke, ali nakon što napravimo kvalitetnu analizu, dokazuje se i opravdanost izgradnje nove proizvodne hale, nabavljanja novih strojeva ili zapošljavanja dodatnih
djelatnika. Sve to postižemo kroz dostupne fondove EU-a, odnosno izvore financiranja – objašnjava Dominik. Kroz njegove je proračune u posljednjih nekoliko godina prošlo više od 200 milijuna kuna koje su iz EU fondova dobili klijenti. Projekti na kojima radi bitni su ne samo zbog financijske održivosti, nego i dobrobiti za zajednicu.

Jedinice lokalne samouprave fokus ne usmjeravaju samo na gospodarsku aktivnost nego i na društvenu korist. To može biti reduciranje emisije CO2, smanjenje utroška vremena koje stanovnici troše na putovanje do radnog mjesta, izgradnja vrtića, čime se otvaraju nova radna mjesta, ali i osigurava potrebna odgojno-obrazovna infrastruktura u zajednici – ističe Dominik razne mogućnosti kroz koje se može mjeriti napredak zajednice.

 „Moj je posao napraviti scenarij budućeg poslovanja“

Dobar je osjećaj znati da si pomogao nekome kome je stvarno trebalo, nebitno je li riječ o malom OPG-u, jedinici lokalne samouprave, većem ili manjem poduzetniku – kaže Dominik o dodatnom motivu i osobnom zadovoljstvu. – Bitno je da je riječ o nekome tko se stvarno trudi, kome je stvarno stalo

 

Drago Pavlek, Voditelj Odjela za pripremu i provedbu EU projekata

„Vizija dobrog projekta uključuje dobrobit za zajednicu“

Svaki projekt mora predstavljati dobrobit za budućnost – kaže Drago Pavlek, voditelj Odjela za pripremu i provedbu EU projekata o svrsi i ideji postojanja fondova EU. Odgovornost ovog stručnjaka, specijalizanta iz područja Prilagodbe EU na Fakultetu političkih znanosti je, između ostalog, priprema i provedba projekata, provođenje javne nabave za obveznike, ali i neobveznike javne nabave. Projekti koje je vodio su, iskazujući u brojkama, korisnicima EU fondova omogućili investicije vrijedne više od pola milijarde kuna u napredak poslovanja i zajednica u kojima posluju. Vidjeti da projekt doprinosi zapošljavanju ili stvaranju općeg dobra je izuzetno motivirajuće – kaže Pavlek, koji često vodi projekte od pripreme do provedbe, uključujući i izuzetno složene postupke javne nabave.

Kada govori o doprinosu društvu i zajednici, Drago kao najjednostavniji primjer iz svakodnevnog života od kojega svi imaju koristi spomene izgradnju reciklažnih dvorišta, izgradnju i opremanje sortirnica ili provedbu edukacijskih aktivnosti o održivom gospodarenju otpada. Sve to realizira se kroz projekte koje EU pomaže kroz svoje fondove. Reciklažna dvorišta i sortirnice doprinose zapošljavanju i donose korist za cijelo društvo, dok pak izobrazno-informativne aktivnosti uče ljude kako gospodariti otpadom – navodi Pavlek kako ekologija postaje svakodnevica i dio života.

„U postupcima javne nabave koje je vodio financijske korekcije su bile minimalne, te su svi klijenti dobili sredstva za koja su aplicirali u projektima. To znači da je zajednica, društvo, dobilo najviše“

Nema projekta bez vizije, a vizija mora sadržavati napredak za zajednicu. U tome se očituje održivost projekata i Poseban afinitet gaji prema politici gospodarenja otpadom. – Naučimo li svi kvalitetno razvrstavati, odvajati otpad na kućnom pragom, a potom pravilno upravljati i obrađivati otpad u posebnim postrojenjima, onda postižemo europske ciljeve za gospodarenjem otpadom, a to je smanjenje nastanka otpada, recikliranje i ponovna upotreba. Prirodnih resursa je svaki dan sve manje i ako ne prestanemo s eksploatacijom tih izvora, suočit ćemo se s problemom koji ćemo vrlo teško riješiti – govori Pavlek.

Izuzetno bitan dio mnogih projekata je proces javne nabave. – To je najtransparentniji način korištenja javnog novca – kaže Pavlek, dodajući da je izuzetno bitno dobro i odgovorno provesti postupak zbog mogućih financijskih korekcija. – Kvalitetna priprema javne nabave, pregled i ocjena ponuda te njihova detaljna provjera važna je kako bi se izbjegle financijske korekcije – navodi Pavlek dodajući da je osim poznavanja propisa, zbog složenosti i odgovornosti postupaka nužan i certifikat za provođenje javne nabave.

Ines Kustić, Savjetnica za javnu nabavu i provedbu projekata

„Postoji dobar razlog zašto se kaže da je za javnu nabavu potrebno biti hrabar“

Ines Kustić je savjetnica za javnu nabavu i provedbu projekata, a iskustvo rada na projektima EU-a stjecala je u SAFU gdje je radila na evaluaciji projektnih prijava te ex-post provjeri provedenih postupaka nabave. Postupak nabavljanja roba, usluga i radova baziran je na Zakonu o javnoj nabavi i pripadajućim im pravilnicima – kaže Kustić dodajući kako specifičnost javne nabave zahtijeva poznavanje i ostalog zakonodavstva kao što je na primjer, Zakon o gradnji, neophodan kada su u pitanju građevinski radovi. – Baviti se javnom nabavom znači stalno učiti i raspolagati širokim znanjem – tumači Kustić objašnjavajući kako se praksa često mijenja, što zahtijeva stalno prilagođavanje. Predavači na radionicama često govore da treba biti hrabar za baviti se javnom nabavom, jer odgovaraš za nečije milijune, eventualne žalbe i, u konačnici, financijske korekcije, a to se sve odražava na uspješnost projekata i iznose koji se financiraju – predočava zahtjevnost posla Ines Kustić.

„Cijeli smisao javne nabave je osigurati najbolju ponudu na tržištu, što znači da odgovara cjenovno i kvalitetom uz što transparentniji postupak“

Obveznici javne nabave su javni naručitelji, od države pa do jedinica lokalne samouprave, a osnovna svrha javne nabave je kontrola nad trošenjem javnog novca, sredstava EU-a. U procesu javne nabave bitno je izbjeći i formalne pogreške koje se mogu pojaviti pri propisivanju uvjeta za sudionike u postupcima javne nabave, pri čemu treba paziti i da uvjeti nisu restriktivni niti prekomjerni. Ma koliko složeno djelovalo, iskustvo i znanje naše Ines Kustić nadmašuje svu složenost postupaka.

Cijeli smisao javne nabave je osigurati najbolju ponudu na tržištu, što znači da odgovara cjenovno i kvalitetom uz što transparentniji postupak – kaže Kustić. U postupcima javne nabave kriterij za odabir ponude je ekonomski najpovoljnija ponuda koja uključuje kriterij cijene i kvalitete, što znači da je potrebno identificirati ponudu koja daje najbolju vrijednost za uloženi novac

Izuzetno se puno uči iz raznih područja koja se pojavljuju pri provedbi postupaka nabave, realizaciji ugovora o nabavi, a posljedično o tome ovisi i uspješnost provedbe samog projekta – kaže Kustić, dodajući da je pritom važno biti precizan i detaljan, s posebnim naglaskom na poštivanje rokova. To znači i da je riječ o vrlo stresnom poslu, osobito uzme li se u obzir da dokumentaciju provjeravaju stručnjaci iz raznih područja u regulatornom tijelu. Tu su svaki podatak i rečenica podložni interpretaciji, što u konačnici može rezultirati financijskom korekcijom. Stoga činjenica da su financijske korekcije gotovo nepoznanica za Ines Kustić u projektima koje vodi, znači da je korisnik već na sigurnom putu do željenog ishoda.

Mijo Bežovan, Savjetnik je za pripremu EU projekata

„Procjena kvalitete prijavitelja je krucijalno važna, treba iskreno reći da ne ide ako ne ide“

Mijo je dugogodišnji događajni rukovoditelj u industriji zabave koji je odlučio odrasti. Po temeljnom obrazovanju novinar s poslijediplomskom specijalizacijom pripreme i provedbe EU projekata koji trenutno na Fakultetu političkih znanosti gura doktorat o korištenju EU fondova na lokalnoj razini u Hrvatskoj. U Logičku matricu donio je iskustva provođenja kulturnih i socijalnih EU projekata, kao i organizacijsku proaktivnost koju baštini iz event industrije.

Njegov je posao surađivati s klijentima, pripremati i provoditi projekte, što podrazumijeva posvećenost i ažurnost, ali isto tako i razmišljanje izvan okvira te planiranje budućih koraka. Za Miju je poticajno vidjeti rezultate projekata, društvenu korisnost i unaprijeđenje života u sredinama u kojima se projekti provode.

„Izazovno je raditi u izazovnim vremenima, ali u tome i je bit, zar ne?“

Cijela struktura EU projekata je osmišljena kako bi se društveni problemi ili potrebe učinkovito rješavali, kako bi spremni odgovorili na izazove današnjice. Stoga je potrebno problemima pristupati holistički, od izuzetne je važnosti strateški planirati i pripremati buduće projekte, taj proces traje i iziskuje puno rada. Mijini projektni interesi su šaroliki, ali njihova suština je izgradnja socijalnog kapitala i društveni napredak, a mnogim dijelovima naše države EU projekti su jedina šansa da se pokrenu.

„Ovdje nismo da si budemo super, ovdje smo da radimo super, a trud i poštovanje su tomu temelj“

U razgovorima s klijentima treba biti odgovoran, nema smisla obećavati brda i doline ako to nije nešto što je realno i ciljati na one projekte koji su korisniji nama konzultantima nego ljudima kojima su oni namijenjeni. Trebamo poznavati svoje potrebe i težiti održivosti našeg bivanja, samoodrživost nije samo lijepo upakirani pojam iz predizbornih kampanja, već ga treba shvaćati puno šire, na razini svih životnih potreba. Iako su infrastrukturni projekti nužni za razvoj, društvo se ne gradi od betona, treba ulagati u projekte koji će zadovoljavati naše kulturne i socijalne potrebe. Živimo u vremenu kad je neophodno ulagati u našu povezanost, ulagati u razvoj međuljudskih odnosa i skrbiti o slabijima.

Rad na projetkima je timski rad, više očiju bolje vidi, nismo svi stručnjaci za sve i treba znati primiti kritiku. Mijo kod suradnika posebno cijeni posvećenost zajedničkom cilju i iskrenost, a grozi se tračarija i zaplotnjaštva.

Robert Mihaljinec, Stručnjak za pripremu i provedbu EU projekata

„Dobar projekt unaprjeđuje proizvodnju i podiže kvalitetu života“

Robert Mihaljinec stručnjak je za pripremu i provedbu EU projekata. Politolog po obrazovanju, trenutno okupiran i izradom doktorata, Robert je specijaliziran za pripremu projekata ruralnog razvoja, savjetujući klijente u područjima digitalne tranzicije, klimatskih promjena odnosno zaštite
okoliša te ostvarenja europskih standarda u svim sektorima u ruralnim područjima.

Da bi priprema projekta bila uspješna, konzultant projektu mora pristupiti kao da je njegova zamisao. Dobra komunikacija s klijentima je izuzetno bitna, jer se osmišljenim projektom osvaja natječaj, a za to je potrebno saznati sve o ideji klijenta, njegovim očekivanjima i postavljenim ciljevima – ukazuje kako sinergija s klijentom ostvaruje očekivane ishode.

„Za svaki je projekt najvažnije imati ispravne motive, to znači koristiti sredstva iz fondova za unapređenje proizvodnje i podizanje kvalitete života“

Raspisivanje opisa projekta je najkreativniji dio posla. Ograničen si prihvatljivim područjem za pojedini natječaj i zato je izuzetno bitno opisati ideje klijenta tako da budu privlačne, zanimljive, a da opet odgovaraju uvjetima natječaja – reći će Robert o ključnom dijelu svakog projekta. Sama dorada
projekta je razlog zašto je Robert bitan klijentima: on kreira dokumentaciju tako da maksimalno zadovoljava želje i očekivanja, a da istodobno bude prihvatljiva administraciji.

Natječaji u poljoprivredi imaju egzaktne kriterije odabira. Propisano je, na primjer, koliko bodova se dobiva zapošljavanjem, a koliko veličinom gospodarstva. S takvim je natječajima sve jasno, svi znaju koliko bodova mogu očekivati. Drugi se natječaji osvajaju opisom projekata i njihovom razradom – kaže Robert.

Društvena korisnost je izuzetno bitna, ponekad se ostvaruje povećanjem broja zaposlenih, ponekad izgradnjom nove gospodarske zgrade na OPG-u ili novim strojevima financiranim sredstvima iz fondova. Pomaganje ruralnim, još uvijek zanemarenim zajednicama, znači doseći puno višu razinu standarda života i proizvodnje. O tome se govori na europskoj, a sve češće i na nacionalnoj razini i to je smjer u kojem bi se trebalo kretati, već dana – kaže Mihaljinec o području u kojem se događaju velike promjene, a uz fondove EU-a, ti se standardi uspješno ostvaruju. Robertova misija je da klijenti Logičke matrice budu dio tih pozitivnih promjena.

Dino Galinović, Savjetnik za europske politike i projekte zaštite okoliša i održivog razvoja

„Ključno je klijente osvještavati o značajnim koristima zelene tranzicije i utilizacije obnovljivih izvora energije za unaprjeđenje kvalitete živote svih građana i građanki” 

Dino Galinović, savjetnik za EU politike i projekte zaštite okoliša i održivog razvoja osoba je koja u projektima spaja ideje Europske unije i potrebe i interese lokalnih zajednica u Hrvatskoj. Svi novi projekti imaju „zelenu“ komponentu, ne samo kako bi se u budućem radu smanjili računi nego i da se prilagode EU standardima, suvremenim idejama i stilu života i drugim altruističnim porivima kao što je zaštita okoliša i zaštita zdravlja – govori Galinović. Govori da je riječ o ulaganjima koja fondovi potiču i prepoznaju.

Svakom takvom komponentom unutar projekta ili cijelim projektom baziranim na takvoj ideji se postiže velika neovisnost, a ako si neovisan, onda je moguće svakoj tvrtki, klijentu voditi se svojim idejama – objašnjava korisnost dugoročnog planiranja pri realizaciji projekata. Galinović će uz to ispričati i primjer jednog od projekata, iskorištavanja izvora geotermalne energije koji će biti uključeni u grijanje sportskih objekata, ali i u medicinske svrhe što daje odlične temelje za razvoj zdravstvenog turizma. – Ovakve su aktivnosti i projekti županija, gradova i općina izuzetna referenca međunarodnog pozicioniranja Hrvatske.

„Očuvanje baštine je imperativ za društvo u cijelosti, njegov napredak i razvoj“

Činjenica je da europskim fondovima i financijama možemo obnoviti i zaštiti arhitekturu kulturnih dobara, neovisno je li riječ o crkvi, džamiji ili nečemu trećem, da li se obnavlja arhitektura građevina ili je riječ o oltaru, kipu ili freski. Svi projekti služe da se iskoriste postojeći i kreiraju novi potencijali za budući razvoj, ali i da se stvori slika o zemlji u koju se isplati doći i uložiti – kaže Galinović o praktičnoj realizaciji politika razvoja Hrvatske i EU i rezultatima projekata kojima zemlja postaje privlačnija za investicije.

Svaki projekt na kojem radimo, izabran je zato što odgovara našim vrijednostima i viziji, unapređenju života i društvenoj korisnosti. Samim time, to nije projekt određenog trenutka nego se uvijek gleda šira slika, ono što donosimo određenoj zajednici, mjestu, instituciji, građevini, ali i što ćemo im omogućiti za budućnost. Satisfakcija koja proizlazi iz svakog projekta mora biti i emotivna, i moralna, i duhovna, ostvarivati razne vrijednosti – kazuje Galinović o motivim i razlozima zašto kriteriji odabira projekata uvijek uključuju razmišljanje o budućnosti društva.