Stiže 700 milijuna eura u okviru NPOO-a

Hrvatska je ispunila 32 ključne etape i 13 ciljnih vrijednosti, između ostalih za zelenu tranziciju, digitalnu tranziciju te poboljšanje gospodarskog i socijalnog stanja

 

Europska komisija ocijenila je da je Hrvatska ispunila svoje obaveze za isplatu sredstava, treće rate NPOO-a u iznosu od 700 milijuna eura. To znači da bi, nakon mišljenja Gospodarskog i financijskog vijeća, ta sredstva trebala biti isplaćena do kraja godine.

Hrvatska je zahtjev za isplatu treće rate u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti uputila krajem srpnja temeljem ispunjenja 32 ključne etape i 13 ciljnih vrijednosti, a EK je u četvrtak 26. listopada ocijenila da je Hrvatska ispunila sve obveze.

Do sada je Hrvatskoj uplaćeno preko 2,2 milijarde eura, što je više od 40 posto od ukupno raspoloživih 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost EU. Nakon uplate treće rate NPOO-a, taj iznos dosegnut će 2,9 milijardi eura za provedbu investicijskih projekata u Hrvatskoj. S ovih 45 od predviđenih 45 pokazatelja ukupan broj ispunjenih pokazatelja od
početka provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dosegnuo je 104 od planirana 104.
Ukupno je dosad realiziranih, ili još otvorenih, preko 4,1 milijarde eura natječaja i poziva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Kvalitetnom apsorpcijom sredstava pokreću se ulaganja u izgradnju dječjih vrtića, osnovnih škola i dvorana te centara za starije osobe diljem Hrvatske, turističku, zdravstvenu i prometnu infrastrukturu, kao i u projekte u području energetike, vodoopskrbe, turizma, znanosti i obnove od potresa. Plan uključuje, među ostalim, reforme u području zdravstva, znanosti i visokog obrazovanja, istraživanja i inovacija, tržišta rada, gospodarenja otpadom i obnovljivih izvora energije, kao i ulaganja u energetsku obnovu zgrada, zelenu i digitalnu tranziciju turizma te smanjenje administrativnog opterećenja za gospodarstvo.

Što je Hrvatska napravila za zelenu tranziciju

Nekoliko reformi i ulaganja uključenih u zahtjev za plaćanje podupire zelenu tranziciju. Primjerice, donesena je uredba za poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i uveden premijski sustav za potporu obnovljivim izvorima energije. Osim toga, poboljšani su okviri za gospodarenje vodama i otpadom, izgrađeno je više od 13 km struktura za zaštitu od poplava i ugovorena izgradnja još 20 takvih struktura te su revitalizirana tri kilometra vodotoka Stara Drava-Bilje, čime su premašene ciljne vrijednosti. Donesena je nova Strategija razvoja održivog turizma, u kojoj se naglasak stavlja na socioekonomsku, okolišnu i teritorijalnu održivost. Kako bi se poduprla ta reforma, objavljena su dva poziva za financiranje zelene i digitalne tranzicije turističkog sektora. Donesen je nacionalni plan za razvoj vještina kako bi se potaknuo razvoj zelenih radnih mjesta povezanih s energetskom učinkovitošću i obnovom nakon potresa, a više od 66 milijuna eura dodijeljeno je za energetsku obnovu javnih i privatnih zgrada. Naposljetku, radi smanjenja administrativnog opterećenja za podnositelje zahtjeva uspostavljena je internetska jedinstvena kontaktna točka za energetsku obnovu i seizmičko ojačavanje.

Što je Hrvatska napravila za digitalnu tranziciju

U okviru trećeg zahtjeva za plaćanje Hrvatska je poduzela niz mjera kojima se doprinosi digitalnoj tranziciji. Primjerice, donijela je novu strategiju Digitalna Hrvatska, kojom se uspostavlja okvir za digitalnu tranziciju gospodarstva, javne uprave i pravosudnog sustava. Uspostavljene su i platforme za središnji sustav interoperabilnosti kako bi se na svim državnim razinama potaknulo donošenje odluka utemeljenih na podacima te kako bi se poboljšalo internetsko pružanje kvalitetnih javnih usluga poduzećima i građanima. Državni oblak nadograđen je novim funkcijama kako bi se omogućilo znatno povećanje broja korisnika. Arhivi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje digitalizirani su, a svi prvostupanjski sudovi opremljeni su za održavanje ročišta na daljinu. Osim toga, telemedicinske usluge poboljšane su i proširene kako bi se osigurala interoperabilnost s nacionalnim zdravstvenim informacijskim sustavom i prikladnost za buduću prekograničnu razmjenu, uz znatna ulaganja u teletransfuziju kako bi se poboljšao pristup zdravstvenim uslugama. Naposljetku, nabavljeno je više od 300 jedinica seizmičke opreme kako bi se ojačao digitalni kapacitet hrvatske Seizmološke službe.

Što je napravljeno za poboljšanje gospodarskog i socijalnog stanja te otpornosti Hrvatske

Provedeno je nekoliko reformi u području znanosti i visokog obrazovanja, tržišta rada i zdravstva. Hrvatska je donijela novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, novi pravni okvir kojim se uređuju zahtjevi u pogledu kvalitete studijskih programa, doktorskih studija i uvjeta za rad znanstvenih institucija te novi Zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost. Radi poboljšanja uvjeta za rad i ravnoteže između poslovnog i privatnog života, boljeg reguliranja novih oblika rada i poticanja prelaska s ugovora na određeno vrijeme na ugovore na neodređeno vrijeme i s neprijavljenog na prijavljeni rad, Hrvatska je izmijenila Zakon o radu i donijela Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada. Kako bi se poboljšala učinkovitost, kvaliteta i pristupačnost zdravstvenog sustava, izmijenjeni su Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju te je uspostavljen okvir za mjerenje učinkovitosti zdravstva.

Hrvatska je poduzela i mjere za smanjenje administrativnih troškova i regulatornih prepreka za poduzeća, jačanje kapaciteta javne uprave za procjenu učinaka propisa na gospodarstvo i strateško planiranje te za poboljšanje makroekonomskih prognoza, proračunskog planiranja i analize ekonomske politike.

Zadnje novosti