Pozivom vrijednim 58 milijuna eura potpomognut će se izgradnja reciklažnih dvorišta za građevinski otpad, biootpad i otpadnu plastiku
Građevinska industrija proizvodi više od trećine otpada u EU. No, taj se otpad može u velikoj mjeri preraditi i ponovno koristiti. Hrvatska je odredila i propisala da se do 2030. sedamdeset posto građevinskog otpada mora reciklirati i ponovno upotrijebiti. Prvi korak prema ostvarenju tog cilja je izgradnja reciklažnih dvorišta. Da bi se povećali kapaciteti za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije je u okviru NPOO-a provelo e-savjetovanje o nacrtu javnog poziva „Ulaganje u učinkovitu upotrebu resursa i potpora prelasku na kružno gospodarstvo“.
To znači da će uskoro biti objavljeno izvješće o javnom savjetovanju, a nakon toga i objava Poziva vrijednog 58 milijuna eura. Pozivom se želi doprinijeti unapređenju sustava gospodarenja otpadom, povećanju učinkovitosti upotrebe resursa te poticanju prelaska na kružno gospodarstvo u području gospodarenja otpadom smanjenjem količine otpada koji se odlaže na odlagalištima kao i recikliranju.
U kružnom gospodarstvu, građevinski otpad je resurs koji se može iskoristiti pa se beton, cigle, drvo i metal recikliraju i koriste za izgradnju novih objekata. Korist je dvostruka, reciliranjem se smanjuje potreba za novim resursima i smanjuje količina otpada, a konačni rezultat je očuvanje okoliša. Prihvatljivi prijavitelji mogu biti pravne ili fizičke osobe koje su malo, srednje ili veliko poduzeće a koje je registrirano najmanje godinu dana te ima najmanje jednog zaposlenog.
Svrha Poziva je podržati ulaganja u recikliranje građevnog otpada, biootpada te otpadne plastike te dodatno potaknuti aktivnosti koje će doprinijeti provedbi Programa gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2023.-2028. Uzme li se u obzir samo podatak da godišnje u Jadranu završi oko 1800 tona plastičnog otpada koji se neće razgraditi, jasno je koliko nam je važno recikliranje otpadne plastike. Pritom, tek 53,5 posto plastičnog otpada spada u otpadnu plastiku koja se može reciklirati. Kad bi otpadnu plastiku koju Hrvatska proizvede tijekom jedne godine prikupili u kontejnere, bilo bi nam potrebno 11770 brodskih kontejnera.
Za svrhu provođenja Poziva alocirano je 58 milijuna eura, od kojih je 20 milijuna eura predviđeno za ulaganja u recikliranje biootpada, 20 milijuna eura za ulaganja u recikliranje građevnog otpada i 18 milijuna eura za investiranje u recikliranje otpadne plastike. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 70 tisuća eura. Najviši iznos ovisi od vrsti projekta pa se za ulaganje u recikliranje biootpada može ostvariti potpora u iznosu od 1.800.000,00 eura, 1.000.000,00 eura za ulaganja u recikliranje građevnog otpada i do 800.000,00 eura za recikliranje otpadne plastike. Spominjući biootpad, vrijedi se sjetiti da prosječan građanin Hrvatske godišnje proizvede oko 474 kilograma otpada, a 40 posto otpada svakog kućanstva se odnosi na razgradivi biootpad. Godišnji potencijal biootpada, a riječ je o 400.000 tona, bi pri punom iskorištavanju dao 7,3 posto od ukupno proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora.
Intenziteti potpore ovise o području pa je tako za mikro i malo poduzeće predviđeno 75 posto, za srednje poduzeće 65 i za veliko poduzeće 55 posto. U gradu Zagrebu je intenzitet potpore za mikro i malo poduzeće 65 posto, za srednje 55, a za veliko poduzeće 45 posto. Za svaku vrstu otpada prijavitelj može podnijeti po jedan projektni prijedlog.
Prihvatljive aktivnosti vezane uz nabavu opreme za recikliranje su nabava strojeva, uređaja i opreme za recikliranje, nabava radnog vozila sa svim strojevima, uređajima i opremom koji su namijenjeni recikliranju otpada, montaža i podešavanje strojeva, uređaja i opreme za recikliranje, te građenje odnosno izvođenje radova potrebnih za ugradnju opreme za recikliranje. Uz navedeno, prihvatljive su i sve ostale neophodne aktivnosti u svrhu puštanja u pogon nabavljene opreme za recikliranje, kao i aktivnosti usluga stručnog nadzora građenja te aktivnosti vidljivosti.
Za više informacija o EU fondovima obratite se na: info@logickamatrica.eu