KAŽU „POVUKLI“ SMO 79% UKUPNE ALOKACIJE-NE KAŽU KOLIKO SMO POTROŠILI

Kroz medije se često provlače podaci o tome koliko smo projekata ugovorili i koliko smo sredstava iz europskih fondova povukli. Ministri uglavnom barataju visokim postocima uspješnosti baš njihovog sektora. Ministrica Žalac na konferenciji za medije održanoj 14. siječnja sumirala je prošlu godinu, ali i tekuće proračunsko razdoblje 2014.-2020. „Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac izvijestila je u ponedjeljak da je u 2018. godini putem 152 natječaja za dodjelu sredstava iz EU fondova na raspolaganje stavljeno 2,9 milijardi eura, čime je dosegnuto 79 posto od ukupne alokacije od 10,7 milijardi eura.“ (http://hr.n1info.com)

U kontekstu sufinanciranja projekata kroz strukturne i investicijske fondove EU formulacija „povlačenje“ nažalost ne govori ništa. Jedini mjerljiv i relevantan podatak je onaj o isplaćenim sredstvima, a s obzirom da je podatak o isplaćenim sredstvima znatno niži od ugovorenih sredstava, zahvalnije je u javnost iznijeti nedefinirani podatak o dosezanju 79% ukupne alokacije. Razlika između ugovorenih i isplaćenih sredstava je u tome što se ugovorenim sredstvima smatraju sredstva za koja je donesena odluka o odabiru, ali sredstva još nisu (i ne znači da će biti) isplaćena krajnjim korisnicima.

Prema podacima Europske komisije koji se ažuriraju iz dana u dan, situacija je sljedeća. Spomenutih 79% odnosi se na ugovorena sredstva samo iz Kohezijskog fonda, koji je kao što je vidljivo iz grafa, fond sa pojedinačno najvišim postotkom ugovorenih sredstava. Iz istog je fonda isplaćeno manje od 10% ukupne alokacije, što je i jedina realna brojka prema kojoj možemo suditi o uspješnosti „povlačenja“ sredstava.

Izvor: https://cohesiondata.ec.europa.eu/

 

Usporedimo li se s drugim zemljama korisnicama Kohezijskog fonda nalazimo se ispod prosjeka i prema parametrima ugovorenih i isplaćenih sredstava. Iako i druge zemlje imaju velike rascjepe između ugovorenih i isplaćenih sredstava, osobito Mađarska koja ugovara i preko planirane alokacije, a isplaćuje nešto manje od 30%, Hrvatska se ponovno nalazi na začelju. Usporedbe radi, susjedna nam Slovenija isplatila je gotovo 30% svoje ukupne alokacije iz Kohezijskog fonda, dok smo mi na 8%.

Izvor: https://cohesiondata.ec.europa.eu/

 

Inače, odgovor na pitanje koliko smo stvarno ugovorili i isplatili prikazan je u grafu niže, u kojem su objedinjena sredstva iz svih fondova, odnosno ukupno 10,7 milijardi eura koliko nam stoji na raspolaganju u tekućem proračunskom razdoblju. Dakle, do kraja 2018. ugovorili smo ukupno 64% ukupne alokacije, odnosno, nismo „dosegnuli 79% ukupne alokacije“, a o uspješnosti Hrvatske u korištenju sredstava iz fondova Europske unije najbolje govori podatak da je isplaćeno 17% sredstava.

Izvor: https://cohesiondata.ec.europa.eu/

 

Jedan od uzroka opisane situacije i usporenog trošenja sredstava iz fondova EU je neadekvatno planiranje, odnosno programiranje proračuna. Tako su sektori u kojima su se očekivali značajni projekti, poput voda, odnosno gospodarenja vodama, u najmanju ruku kiksali, pa se trenutno rade izmjene Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. ne bi li brže bolje potrošili alokaciju.

Autorica: Mia Burić, Savjetnica za pripremu EU projekata

 

Zadnje novosti

Houston We Have a Problem!!!

U utorak, 14. svibnja 2019. godine  u  termama  Sveti Martin  zasjedao je  Odbor za praćenje Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“. Dnevni red je bio aktualan

Još malo pa nestalo!

Kaže potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić: „Jako sam zadovoljan dinamikom provođenja mjera, obradom prijava i isplatama iz Programa ruralnog razvoja. U posljednje

Europski fondovi kao rješenje za sve?

Tijekom predizborne kampanje za Europski parlament pažnju javnosti između ostalih zaokuplja korištenje sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Tema ESI fondova/EU fondova nije nova,

Close Menu

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj