Malim poduzetnicima u znanjem intenzivnim sektorima je na raspolaganju više od 13 milijuna eura
Za mikro i mala poduzeća je nastupio pravi trenutak priprema za najavljeni natječaj koji će biti objavljen početkom prosinca. Podrška novoosnovanim MSP-ovima u znanjem intenzivnim sektorima (TRL 2-5) naziv je natječaja vrijednog 13.926.326 eura na kojem će poduzetnici moći ostvariti poticaje za pokretanje start-upova i spin off poduzeća. Intervencija podržava stvaranje poduzeća u znanjem intenzivnim sektorima u provedbi projekata istraživanja i razvoja u ranim razinama tehnološke spremnosti. Mnogima bi to moglo značiti odlazak iz garaže u pravu, vlastitu tvrtku. Poduzetnici će moći ostvariti sufinanciranje za provođenje istraživanja, transfer znanja i tehnologije, osposobljavanje/usavršavanje, diseminaciju rezultata projekata i vidljivost, upravljanje projektima i ostale potrebne aktivnosti za provedbu prijavljenih projekata.
Riječ je o projektu koji se realizira u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Program postavlja ciljeve i prioritete za učinkovito korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj, EFRR, i Kohezijskog fonda, KF, za razdoblje 2021.-2027. Glavni cilj podržanih intervencija je ojačati gospodarstvo, poduprijeti digitalnu i zelenu tranziciju, digitalizacija za građane i poduzeća, poboljšati povezanost i mobilnost u cijeloj Republici Hrvatskoj i ojačati kvalitetu života stanovništva.
Program konkurentnost i kohezija 2021.-2027. se temelji na Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030., najvišem aktu strateškog planiranja koji određuje trenutno stanje, razvojne potencijale, viziju, smjernice razvoja, strateške ciljeve i scenarije razvoja. Ulaganja iz EU fondova doprinijet će uravnoteženom regionalnom razvoju. Ulaganja će se osim na cijelo područje RH, usmjeriti i na potpomognuta i brdsko-planinska područja, područja koja prema stupnju razvijenosti zaostaju za nacionalnim prosjekom, koja su jače izložena demografskim izazovima i deprivaciji te područja razvojnih ograničenja i posebnosti.
Što rade EU fondovi
EFRR, ESF+, Kohezijski fond i EFPRA podupiru nekoliko ciljeva EU politike. Konkurentnija i pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe i regionalne povezivosti je jedan od ciljeva. Sljedeći je zelenija, otporna Europa s niskom razinom emisija koja prelazi na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnoga gospodarstva, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, sprečavanja rizika i upravljanja njime te održive urbane mobilnosti. Među ciljevima je i povezanija Europa jačanjem mobilnosti, kao i uključivija Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava. Posljednji je Europa bliža građanima poticanjem održivog i integriranog razvoja svih vrsta područja i lokalnih inicijativa. Fondom za pravednu tranziciju se podupire specifični cilj omogućivanja regijama i ljudima da ublaže socijalne i gospodarske učinke te učinke na zapošljavanje i okoliš koji su posljedica tranzicije prema ostvarenju klimatskih i energetskih ciljnih vrijednosti Unije do 2030. i klimatski neutralnom gospodarstvu Unije do 2050., na temelju Pariškog sporazuma.
Kako do istraživačkih tvrtki
Već dugo sektori intenzivni znanjem, a to su obrazovanje, komunikacije i informacije rastu i razvijaju se brže i od visokotehnološkog sektora. Razvijene zemlje smještaju specijalizirane centre blizu sveučilišta i fakulteta fokusiranih na istraživanje i razvoj pojedinih tehnologija kao što su razni softveri, biotehnologije. Grupiranje uz fakultete i sveučilišta za tvrtke i istraživačke institucije čine dodatnu povezanost što se vidjelo kreiranjem mreže tehnoloških parkova u Belgiji, Škotskoj i Francuskoj, a koncept je bio prihvaćen i u Australiji, Koreji i Japanu dok je u SAD klasičan primjer povezivosti Stanford i UCLA.
Hrvatski problem preniskih ulaganja u istraživanje, znanost i razvitak je davno prepoznat, kao i značaj istraživačkih i razvojnih aktivnosti. Prema nekim analizama, više od dvije trećine hrvatskih istraživača radi u javnom sektoru, najviše na sveučilištima, potom u javnim institutima i industrijskim institutima dok je u zapadnim zemljama više od 50 posto istraživača radi u sektoru biznisa. To je jedan od razloga zašto mladi istraživači odlaze ih Hrvatske te se natječajima poput ovih ostvaruju uvjeti za njihovo zadržavanje i, posljedično, razvoj gospodarstva. Uzme li se u obzira da više od 85 posto tvrtki spada u kategoriju malih tvrtki koje nemaju sredstva za financiranje istraživanja, ovo bi mogla biti dobra prilika za ambiciozne koji već raspolažu znanjem.
Za više informacija o EU fondovima obratite se na: info@logickamatrica.eu.
