Geotermalna energija: budućnost zelene tranzicije i potencijali Republike Hrvatske

Zahvaljujući dugotrajnim, sigurnim i pouzdanim postrojenjima, geotermalna energija je energija niskog rizika i izrazito neiskorištenog potencijala, osobito na području Republike Hrvatske koja ima nadprosječno visoke potencijale za upotrebu geotermalnih izvora energije. Nečujan je, uvijek dostupan, s malim utjecajem na krajolik izvor energije. Osim grijanja, može se koristiti i za hlađenje te u slučaju ulaganja u geotermalnu infrastrukturu, dolazi do otvaranja novih radnih mjesta, a taj broj je znatno veći u odnosu na bilo koje druge zelene (obnovljive) izvore energije.

Nedavno je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja najavilo izradu Plana razvoja geotermalnog potencijala Hrvatske koji bi, između ostalog, odredio prostor na kojem će se taj potencijal eksploatirati, i unatoč tome što se razvoj geotermalnih projekata odvija sporo, istraživanja geotermalnih voda koja se provode u Hrvatskoj zapravo su u punom mahu. Primjerice, na području Međimurja, Podravine, Pokuplja i Slavonije bušotine se nalaze na čak sedam eksploatacijskih polja, a istovremeno se na 14 lokacija provode istražni radovi u svrhu ispitivanja korištenja geotermalnih voda za proizvodnju električne energije ili za razvoj medicinskog turizma.

Geotermalna energija je energija Zemljine vlastite topline, a nažalost, još uvijek igra marginalnu ulogu na svjetskoj energetskoj sceni iako ima sve predispozicije da postane jedna od glavnih protagonista prijelaza na zelene odnosno obnovljive izvore energije. Geotermalna energija dijeli brojne prednosti s ostalim obnovljivim izvorima energije. U usporedbi s tradicionalnim termoelektranama koje pokreću fosilna goriva poput ugljena, proizvodi znatno manje ugljičnog dioksida, čestica i drugih otrovnih tvari koji uzrokuju efekte staklenika što značajno pridonosi klimatskim promjenama odnosno jačanju intenziteta klimatske krize.

Korištenje ove podzemne energije omogućuje nam smanjenje upotrebe fosilnih goriva i može nam pomoći u postizanju energetske samo-održivosti. Geotermalna energija je također u skladu s održivim razvojem i besplatna je jednom nakon što se postrojenje instalira. Za razliku od izvora s kojima smo se do sada susreli, geotermalna energija ima određene karakteristike koje je izdvajaju od ostalih obnovljivih izvora kao što su energija vjetra i sunca.

Prednosti geotermalne energije

Prvo, osim što je neograničena poput drugih obnovljivih izvora energije, geotermalna energija je također i uvijek dostupna. Na nju ne utječe doba dana, godišnje doba ili vremenski uvjeti. U prosjeku, geotermalna elektrana godišnje proizvede oko 8.600 sati energije, dok je u solarnim elektranama prosjek negdje oko 2.000 sati godišnje.

Drugo, riječ je o tihoj energiji. Geotermalne elektrane proizvode zanemarivu i gotovo neprimjetnu razinu buke.

Treće, omogućuje dvostruko recikliranje zbog toga što geotermalna energija optimizira resurse. S jedne strane, postrojenja imaju komponente koje se mogu spasiti i ponovno upotrijebiti na kraju životnog ciklusa instalacije. S druge strane, tijekom rada, tokovi su organizirani na takav način da se toplina koja se ne može odmah iskoristiti vrati u krug pomoću parnih cijevi koje napajaju postrojenje, čime se štedi energija.

Četvrto, zahtijeva vrlo malo održavanja – osobito kada je riječ o kućnoj uporabi, geotermalna postrojenja nemaju velike zahtjeve održavanja. Kako se radi o zatvorenim sustavima, tlak tekućine u cjevovodima se samo regulira, a broj električnih i mehaničkih elementa koji se mogu pokvariti je također poprilično nizak.

Peto, kada se spomene geotermalna energija, prije svega mislimo na toplinsku energiju i grijanje. Ipak, geotermalna postrojenja su dizajnirana i za grijanje i hlađenje. Zbog toga se, osim u velike postaje, geotermalni energetski sustavi mogu ugraditi u gotovo sve vrste zgrada: od domova do trgovačkih centara, javnih zgrada i sportskih centara. Jedina granica je, naravno, povoljna lokacija u pogledu karakteristika Zemljine kore.

Šesto, ima pozitivan ekonomski utjecaj odnosno u odnosu na druge izvore energija, stvara rekordan broj novih radnih mjesta. Na primjer, za istu instaliranu snagu geotermalna energija stvara više neizravnih radnih mjesta nego bilo koja druga vrsta obnovljivih izvora. Što se tiče brojki, to znači 34 radna mjesta po instaliranom megavatu, što je više od 19 stvorenih energijom vjetra i 12 fotonaponskom energijom. Primjerice, u zemljama sličnih karakteristika kao Hrvatska, 2.000 gigavata instalirane snage jamčilo bi stalno zaposlenje za oko 3.500 ljudi.

Sedmo, za razliku od velikih prostornih kapaciteta koje zahtjeva vjetroturbina ili fotonaponski panel, geotermalna infrastruktura zahtijeva poprilično skromne količine prostora. Bez obzira radi li se o kućnom sustavu ili velikom postrojenju, većina komponenti (uključujući izmjenjivače topline) je zakopana pod zemljom, a vrlo malo ostaje iznad zemlje. U kućama je kontrolor topline veličine kućanskog aparata, dok su u većim postrojenjima najveće komponente rashladni tornjevi, a zatim turbine.

Nedostatci geotermalne energije i infrastrukture

Međutim, unatoč svim prednostima, treba ostati objektivan te istaknuti činjenicu da geotermalni izvori energije također imaju i svoje nedostatke. Za industriju je itekako važno procijeniti prednosti i nedostatke geotermalne energije kako bi uzela u obzir prednosti, a istovremeno ublažila sve potencijalne probleme.

Prvo, najveći pojedinačni nedostatak geotermalne energije je to što je specifična za lokaciju. Geotermalna postrojenja potrebno je graditi na mjestima gdje je energija dostupna, što znači da neka područja nisu u mogućnosti iskorištavati ovaj resurs. Naravno, to nije problem ako živite na mjestu gdje je geotermalna energija lako dostupna, kao što je na primjer Island koji predstavlja globalnog predvodnika u upotrebi geotermalnih izvora energije.

Drugo, geotermalna energija također predstavlja opasnost od potresa. To je zbog promjena u strukturi Zemlje kao posljedica kopanja, a ovaj problem je češći kod poboljšanih geotermalnih elektrana, koje tjeraju vodu u Zemljinu koru kako bi otvorile pukotine za veće iskorištavanje resursa. Međutim, budući da je većina geotermalnih postrojenja udaljena od središta stanovništva, posljedice ovih potresa su relativno male. Iako, ne more uvijek biti slučaj.

Treće, iako geotermalna energija obično ne oslobađa stakleničke plinove, mnogi od tih plinova pohranjeni su ispod površine Zemlje koji se ispuštaju u atmosferu tijekom kopanja. Iako se ovi plinovi također prirodno ispuštaju u atmosferu, stopa se povećava u blizini geotermalnih postrojenja. Međutim, te su emisije plinova još uvijek daleko niže od onih povezanih s fosilnim gorivima.

Četvrto, geotermalna energija je skup resurs za korištenje, s cijenama u rasponu od oko 2 do 7 milijuna dolara za postrojenje kapaciteta 1 megavat. Međutim, ako su početni troškovi visoki, izdaci se mogu nadoknaditi kao dio dugoročne investicije.

Peto, kako bi se održala održivost geotermalne energije tekućina se mora vraćati natrag u podzemne rezervoare brže nego što se iscrpljuje. To znači da geotermalnom energijom treba pravilno upravljati kako bi se održala njezina održivost.

Prema procjenama Agencije za ugljikovodike, koji su temeljeni na raspoloživim podacima o nekoliko tisuća izbušenih, istražnih i razradnih bušotina na području Republike Hrvatske u posljednjih nekoliko desetljeća, Hrvatska bi mogla izgraditi geotermalne elektrane ukupne snage i do 500 MW. S obzirom na to da su ove procjene napravljene s konzervativnim pretpostavkama, stvarni potencijal je i veći. No pravo pitanje je hoće li Hrvatska uistinu biti spremna iskoristiti te potencijale na najefikasniji način te se pridružiti sve većem broju zemalja koje sve učestalije ulažu u zelenu infrastrukturu i obnovljive izvore energije kao primarne.

Objektivno promatrajući, prije svega je potreban konstruktivniji pristup investitorima, a potom učinkovitiji i brži pravni sustav, jednostavnije administrativne procedure, ali i provedbeni akti. Činjenično, na području izgradnje energetskih objekata koji koriste obnovljive izvore energije, od početka 2016. do kraja 2018. godine nije bilo podzakonskih akata koji bi, u skladu sa Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitom kogeneracijom, definirali procedure kojima bi se investitori natjecali za odobrenja takvih projekata, što je dodatno usporilo ostvarivanje velikoga hrvatskog potencijala.

Najveći potencijal za iskorištavanje geotermalne energije u Hrvatskoj postoji u kontinentalnom dijelu, na području Panonskog bazena, gdje je prosječan geotermalni gradijent, odnosno stupanj porasta temperature s dubinom, čak 60% veći u odnosu na ostatak Europe. Izraženo kroz preciznije brojke, to znači da će se bušenjem do dubine od dvije tisuće metara uobičajeno pronaći ležišne stijene temperature oko 100°C, a na dubini od tri tisuće metara temperatura je već oko 150°C, što je već zadovoljavajuća temperatura za proizvodnju električne energije. Kad se to usporedi, primjerice, s Nizozemskom, u kojoj se za temperaturu od 150°C mora bušiti čak do pet tisuća metara dubine, jasno je da je Republika Hrvatska u europskim razmjerima vrlo atraktivna.

Vjerujem li da Hrvatska može postati energetski neovisna i okrenuti se zelenoj infrastrukturi? Vjerujem da itekako može, osobito na temelju svih predispozicija koje posjeduje i prirodnih bogatstava. Hrvatska nadležna tijela su polako prepoznala važnost OIE koji imaju sve veću ulogu u suvremenim kontekstima i to ne samo u pitanju energetske učinkovitosti i neovisnosti, već i zbog ekonomske dobiti, otvaranja značajnog broja radnih mjesta, ali i u krajnosti povećanja kvalitete života smanjenjem emisija CO2 i samim time unaprjeđenja javnog zdravstva.

Međutim, uspješna tranzicija na obnovljive izvore energije ne ovisi samo o Vladinim odlukama i financiranjima, već ovisi i o svima nama – građanima koji trebaju i moraju biti spremni promijeniti svoje životne navike te postati osvješteniji po pitanju klimatske krize s kojoj se suočavamo te devastirajućim posljedicama s kojima će se suočiti u ne tako dalekoj budućnosti ukoliko ne vratimo balans s prirodom te počnemo zahtijevati od vladajućih da napokon počnu donositi odluke kojima će se direktno adresirati gorući problemi po pitanju (zaštite) okoliša, ekonomske i energetske neovisnosti te javnog zdravlja.

Autor:

Dino Galinović

Savjetnik za europske politike i projekte zaštite okoliša i održivog razvoja; dino@logickamatrica.eu

 

Zadnje novosti

Suradnjom do znanja

U vremenu popularizacije remote rada može se očekivati da će dio naših bližih susjeda, a možda i daljih, iskoristiti prednosti hrvatskog sunca i nižih troškova