Europski zeleni plan (The EU Green Deal) predstavlja putokaz za održivost gospodarstva EU-a pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike u svim područjima politike i čineći tranziciju pravednom i uključivom za sve. Europski zeleni plan ima za cilj potaknuti učinkovito korištenje resursa prelaskom na čisto, kružno gospodarstvo i zaustavljanjem klimatskih promjena, vraćanjem gubitka biološke raznolikosti i smanjenjem onečišćenja. Navodi potrebne investicije i dostupne financijske alate te objašnjava kako osigurati pravednu i uključivu tranziciju. EU Green Deal pokriva sve sektore gospodarstva, posebice transport, energetiku, poljoprivredu, građevinarstvo i industrije kao što su čelik, cement, ICT, tekstil i kemikalije.
Europski zeleni plan pruža akcijski plan za poticanje učinkovite upotrebe resursa prelaskom na čisto, kružno gospodarstvo i vraćanje biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja. Obuhvaća različita područja politike (usporedite vremensku traku s desne strane).
Jedno područje obuhvaća akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo (CEAP) II: Paket kružnog gospodarstva usvojen je s ciljem poticanja globalne konkurentnosti, poticanja održivog gospodarskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta. Sastoji se od dva akcijska plana EU-a za kružno gospodarstvo (2015. i 2020.), s mjerama koje pokrivaju cijeli životni ciklus proizvoda: od proizvodnje i potrošnje do gospodarenja otpadom i tržišta sekundarnih sirovina. Nadovezujući se na posao obavljen na kružnom gospodarstvu od 2015., CEAP II se usredotočuje na sektore s intenzivnim resursima u kojima je potencijal za kružno djelovanje velik. S ciljem zadržavanja resursa u ekonomskim ciklusima što je dulje moguće, plan se bavi ključnim lancima vrijednosti proizvoda: elektronikom i ICT-om, baterijama i vozilima, ambalažom, plastikom, tekstilom i hranom.
‘Farm to Fork’ strategija postavlja novi pristup kako bi se osiguralo da poljoprivreda, ribarstvo i akvakultura te lanac vrijednosti hrane na odgovarajući način pridonose cilju klimatski neutralne Unije do 2050. Sustavi prehrane ostaju jedan od ključnih pokretača klimatskih promjena i okolišne degradacije. Proizvodnja, prerada, maloprodaja, pakiranje i transport hrane daju veliki doprinos emisijama stakleničkih plinova, onečišćenju zraka, tla i vode, te imaju dubok utjecaj na biološku raznolikost. S druge strane, potrošače također treba osnažiti da biraju održivu hranu. Stvaranje povoljnog okruženja koje olakšava odabir zdrave i održive prehrane pogodovat će zdravlju i kvaliteti života potrošača te smanjiti zdravstvene troškove za društvo.
Nova Strategija biološke raznolikosti 2030. je sveobuhvatan, sustavan i ambiciozan dugoročni plan za zaštitu prirode i preokretanje degradacije ekosustava. To je ključni stup europskog zelenog dogovora i vodstva EU-a u međunarodnom djelovanju za globalna javna dobra i ciljeve održivog razvoja. S ciljem da se europska bioraznolikost oporavi do 2030. godine, Strategija postavlja nove načine učinkovitije provedbe postojećeg zakonodavstva, nove obveze, mjere, ciljeve i mehanizme upravljanja.
Cilj je europskog zelenog plana učiniti Europu klimatski neutralnom do 2050. Kako bi taj cilj postao pravno obvezujući, Komisija je predložila europski propis o klimi. Njime se postavlja novi, ambiciozniji cilj u pogledu smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. Za postizanje ciljeva dekarbonizacije moraju se smanjiti emisije u svim sektorima, od industrije i energetike do prometa i poljoprivrede. Klimatske promjene globalna su kriza koja iziskuje globalni odgovor. Stoga EU u području klimatskih mjera aktivno surađuje sa svojim međunarodnim partnerima i podupire ih, osobito u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i Pariškog sporazuma. Usporedno s mjerama ublažavanja EU poduzima mjere za prilagodbu klimatskim promjenama.
Proizvodnja i upotreba energije čine više od 75 % emisija stakleničkih plinova u EU-u. Dekarbonizacija energetskog sustava EU-a stoga je ključna za postizanje naših klimatskih ciljeva do 2030. i dugoročne strategije EU-a za postizanje ugljične neutralnosti do 2050.
Zbog povezanosti zdravih ljudi, zdravih društava i zdravog planeta održivi prehrambeni sustavi u središtu su europskog zelenog plana, strategije EU-a za održiv i uključiv rast. Ta je strategija izrađena za poticanje gospodarstva, poboljšanje zdravlja i kvalitete života ljudi te brigu o prirodi.
Europski poljoprivredni i prehrambeni sustav, uz potporu zajedničke poljoprivredne politike, već je globalni standard kad je riječ o sigurnosti, sigurnosti opskrbe, prehrani i kvaliteti. Sad bi trebao postati i globalni standard za održivost. Prelazak na održiv prehrambeni sustav može donijeti koristi za okoliš, zdravlje i društvo te omogućiti pravedniju raspodjelu gospodarske koristi. Oporavak od pandemije usmjerit će nas na održiv put.
