Biciklizam i biciklistička infrastruktura: budućnost urbanih gradova u borbi protiv klimatskih promjena

Biciklizam: budućnost urbanih gradova u borbi protiv klimatskih promjena

Vaš bicikl ne radi na fosilna goriva, tako da ne ispušta stakleničke plinove. Kada ga odvezete iz vlastitog skladišta, ne morate stati i kupiti benzin da ga napunite, a to pomaže u smanjenju globalne potrošnje goriva! Vožnja bicikla smanjuje naš negativni ekološki otisak pritom držeći nas podalje od gradskih zakrčenih ulica. Također, pomaže u smanjenju onečišćenja bukom. Svaki put kada uzmete svoj bicikl umjesto automobila, dajete planetu prijeko potreban odmor.

Prednosti za okoliš

Izlazak iz automobila i vožnja biciklom izvrstan je način da pridonesete boljoj kvaliteti zraka u vašoj sredini. Važno je za ublažavanje učinka stakleničkih plinova koji izravno pridonose klimatskim promjenama i učinku urbanih toplinskih otoka (urbana područja poput gradova obično su toplija od ruralnih područja zbog velikih prostranstava tamne infrastrukture koja upija svjetlost). Automobili također mogu prosuti toksine u okoliš poput nafte i drugih tekućina te kontaminirati lokalne vodene putove i njihove stanovnike. S druge strane, bicikli ne stvaraju nijedan od ovih zagađivača.

Nadalje, što je manje automobila na cesti, manje je buke i svjetlosnog zagađenja. Zagađenje bukom nije štetno samo za ljude, već i za divlje životinje jer može uzrokovati njihovu dezorijentaciju ili strah. Svjetlosno onečišćenje može trenutno zaslijepiti divlje životinje, narušavajući njihove navigacijske sposobnosti, a može čak utjecati na reproduktivne cikluse organizama poput krijesnica. Stope smrtnosti divljih životinja također se mogu smanjiti manjim brojem sudara na cestama.

Konačno, smanjenjem potražnje za automobilima, smanjuje se i potražnja za više cesta i parkirališta, te otvara više mogućnosti za infrastrukturu prilagođenu biciklistima i pješacima. To nam također omogućuje očuvanje dragocjenog zelenog prostora koji pruža usluge ekosustava kao što su filtracija zraka i vode, prirodno hlađenje, hrana i još mnogo toga.

Ekonomske koristi i biciklizam kao faktor isplativosti

Ulaganje u biciklističke staze i poticanje stanovništva na biciklizam u svakodnevnom životu, vjerojatno je jedan od najpristupačnijih i najučinkovitijih načina suzbijanja klimatske krize. Kvalitetan bicikl moguće je kupiti u rasponu od 1500 do 3000 kuna i može vam trajati godinama, u usporedbi s novim (ili rabljenim) automobilom koji košta tisuće te zahtjeva stalna ulaganja.

Sve dok imate najosnovnije alate za popravke, većinu održavanja možete obaviti sami. Ako niste upoznati s time kako popraviti svoj bicikl, postoji mnogo besplatnih resursa koji vas mogu naučiti kako to učiniti (ili to mogu učiniti umjesto vas). Ako ste u situaciji da vam je bicikl potreban samo nakratko – recimo dok živite u rezidenciji ili samo u ljetnim mjesecima – možete iznajmiti bicikl na tjednoj ili mjesečnoj bazi putem lokalnih tvrtki za iznajmljivanje.

Još jedna važna ekonomska prednost biciklizma je da ne morate plaćati parkiranje u poslovnim zgradama, što vam ponekad štedi i do 50 kuna po prigodi parkiranja! Biciklizam je također brži od hodanja, a u nekim slučajevima i vožnje (ako je promet spor), što ga čini jednim od najbržih, ali pristupačnih načina za kretanje gradom. Detaljno planiranje preduvjet je za ravnopravno tretiranje biciklističkog prometa s ostalim oblicima prijevoza i za pomoć donositeljima odluka u prometu u određivanju prioriteta.

Analiza troškova i koristi (Cost Benefit Analysis – CBA) biciklističke infrastrukture nije znatno rasprostranjena, prvenstveno zbog toga što su lokalne vlasti odgovorne za uspostavljanje biciklističke infrastrukture, a ne država, pa analiza troškova i koristi u brojnim slučajevima nije potrebna. Analize troškova i koristi posebno su zanimljive u području biciklizma jer pokazuju da je ulaganje u biciklističku infrastrukturu iznimno isplativo prvenstveno zbog koristi za zdravlje.

Prometne ekonomske jedinične cijene

Jedinice troškova i koristi sastoje se od dva dijela: učinka na pojedinog sudionika u prometu i učinka individualnog odabira načina prijevoza te utjecaja tog odabira na društvo u cjelini. U smislu troškova i koristi, oni se nazivaju interni i eksterni troškovi. Interni troškovi uključuju trošak vremena, istrošenosti vozila, goriva (u slučaju motornih vozila) i zdravlja. Vanjski troškovi uključuju troškove nastale prometnim nesrećama, hospitalizacijom, ekološkim pitanjima, zagušenjima itd.

Biciklizam čini društvo bogatijim

Danska je jedna od vodećih zemalja u Europi, ali i u svijetu, po pitanju ulaganja u biciklističku infrastrukturu i poticanje građana na redovito korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva, ističući ekonomske, društvene, zdravstvene i ekološke prednosti i dobiti takve odluke. U Danskoj su provedena brojna istraživanja kojima su se dokazale i istaknule prednosti biciklizma, a među njima je i istraživanje na temelju kojeg se došlo do podataka u nastavku teksta.

Prikazana tablica prikazuje jediničnu cijenu u DKK po pređenom kilometru biciklom, automobilom i pješačenjem. Tablica pokazuje da postoji relativno visok trošak vremena za pojedinog biciklista budući da je brzina vožnje biciklom manja od brzine automobila. Međutim, osobni zdravstveni dobitak je gotovo jednako visok kao i odgovarajući vremenski trošak. Tu su i zdravstveni dobici među vanjskim učincima, uključujući ušteđene medicinske troškove i dodanu vrijednost na poslu zbog manjeg broja bolovanja.

Izvor: Cycling Embassy of Denmark, 2019

Sveukupna dobit od cijene i koristi od jednog kilometra vožnje biciklom iznosi 4,79 DKK (0,64 €) kada su uključeni svi procijenjeni učinci. To znači da je socio-ekonomski trošak vožnje biciklom puno niži od cijene prijevoza automobilom ako automobil ne sadrži više od 1-2 putnika. Društvo stoga štedi najmanje 10 DKK po kilometru (1,34 €) kada ljudi bicikliraju umjesto da voze (4,79 DKK po pređenom kilometru (0,64 €) oduzeto od -5,29 DKK po kilometru koji vozi automobil (0,71 €). Stoga je prelazak s putovanja automobilom na bicikle izvrsna investicija. Međutim, situacija postaje još i bolja. Na primjer, pretpostavlja se da automobili voze 50 kilometara na sat u gradovima. Međutim, u mnogim većim gradovima automobili će voziti puno manjom brzinom tijekom tokom tzv. ‘rush hours’. Dodajte tome vrijeme koje je potrebno za pronalaženje parkirnog mjesta i pješačku udaljenost, postaje još isplativije ulagati u promociju biciklizma i gradnju biciklističke infrastrukture.

Ukupna isplativost povećane vožnje biciklom

Već spomenuta Danska kao zemlja predvodnica u području biciklizma, provela je studiju scenarija dva različita scenarija: ili više ili manje vožnje biciklom u glavnom gradu Danske. Provedena su četiri prometna modela, dva scenarija u kojima promet bicikala u glavnom gradu opada za 67%, odnosno 33% te dva scenarija u kojima se biciklistički promet povećava za 22%, odnosno 35%.

Procijenjena povezanost biciklizma i zagušenja u glavnom gradu može se vidjeti na priloženoj slici. Ovo pokazuje da ne postoji linearna veza između promjena u obujmu vožnje biciklom i zagušenosti u regiji glavnog grada. Povećanje broja putovanja biciklom stoga neće smanjiti zastoje u istom stupnju kao što će ga povećati ekvivalentno smanjenje broja putovanja biciklom. To je zbog činjenice da će, kada ceste skoro dosegnu ograničenje maksimalnog kapaciteta, biciklist koji se prebaci na automobil povećati će zastoje više nego što će ga smanjiti vozač koji se prebaci na bicikl.

Analiza pokazuje da ako se prijeđe 10% više kilometara na biciklima, da će Danska ostvariti godišnji društveno-ekonomski dobitak od 1,1 milijardu DKK (150 milijuna eura). U regiji glavnog grada godišnji dobitak iznosit će cca. 0,5 milijardi DKK (70 milijuna eura). Za potrebe usporedbe, danske regionalne zdravstvene vlasti troše približno 15,3 milijarde DKK (2 milijarde eura) godišnje za opće liječničke prakse.

Ekonomski doprinos biciklističke industrije

Visok udio bicikla u biciklističkim gradovima poput Kopenhagena i Amsterdama nije koristan samo s društveno-ekonomskog stajališta. Još jedan povoljan učinak dobrog biciklističkog stanja u gradovima je promet i radna mjesta koja otvaraju poduzeća koja prodaju i proizvode bicikle. Danske i nizozemske studije pokazuju izravan ekonomski utjecaj industrije bicikala.

Što Hrvatska može učiniti?

Uobičajen odgovor na klimatsku krizu je ‘učiniti više od nečega’, kao što je sadnja više stabala ili prelazak na električna vozila. Iako su oni važni i učinkoviti na duge staze, nisu dovoljno brzi da ispune naše ambiciozne klimatske ciljeve. Činiti više ‘dobrih stvari u kombinaciji s manje loših stvari’ – i činiti to sada – u skladu je s ‘neto nultom’ putanjom i očuvanjem našeg ‘savršenog planeta’ i naše vlastite budućnosti.

Prebacivanje s automobila na aktivno putovanje biciklom jedna je stvar koja bi napravila stvarnu razliku, a znanstvenici pokazuju koliko to može biti korisno u gradovima. Ne samo za klimu, već i za smanjenje društvenih nejednakosti i poboljšanje javnog zdravlja i kvalitete urbanog života u svijetu nakon COVID-19 pandemije. Gradovi diljem svijeta morat će povećati ulaganja u visokokvalitetnu infrastrukturu za pješake i bicikliste. Morati će uključiti koncepte politike i planiranja koji zahtijevaju prilično radikalno preispitivanje načina na koji redizajniramo i koristimo naše gradove. Isticanje potencijalnih zdravstvenih koristi aktivnih putovanja može povećati javno prihvaćanje regulacije korištenja osobnih automobila kako bi se smanjio ugljični otisak pojedinca.

Nadamo se da će analize isplativosti biciklističkih i pješačkih projekata postati sve češći i igrati veću ulogu u infrastrukturnim investicijama, a nadamo se da će i u narednim godinama donijeti više znanja o učincima biciklističkih i pješačkih projekata, čime će se poboljšati točnost njihove evaluacije. Time bi se ojačao politički program biciklizma na lokalnoj i državnoj razini i stvorio temelj za davanje prioriteta biciklističkim infrastrukturnim projektima na ravnopravnoj osnovi s ostalim infrastrukturnim projektima. Osim toga, analize troškova i koristi mogu ilustrirati šire učinke biciklističkog prometa. Na primjer, zdravstvene vlasti bi se mogle potaknuti da se više uključe u biciklistički promet budući da se veći promet biciklima može koristiti kao preventivna zdravstvena mjera.

Autor:

Dino Galinović

Savjetnik za europske politike i projekte zaštite okoliša i održivog razvoja; dino@logickamatrica.eu

Zadnje novosti

Suradnjom do znanja

U vremenu popularizacije remote rada može se očekivati da će dio naših bližih susjeda, a možda i daljih, iskoristiti prednosti hrvatskog sunca i nižih troškova