U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost Hrvatska je sada primila 555,7 milijuna eura bespovratnih sredstava i 266 milijuna eura zajmova, što uključuje i plan za REPowerEU
Plaćanja državama članicama u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost temelje se na uspješnosti i ovise o tome kako pojedina država provodi ulaganja i reforme opisane u njezinu planu za oporavak i otpornost. Hrvatska je ispunila 100 posto planiranih obaveza, odnosno 157 reformskih i investicijskih pokazatelja i s ovom isplatom će, u odnosu na uplaćena sredstva u europski proračun, biti u plusu više od 16 milijardi eura.
Reforme i ulaganja iz hrvatskog plana za oporavak i otpornost pomažu Hrvatskoj da postane održivija, otpornija i bolje pripremljena za izazove i mogućnosti zelene i digitalne tranzicije. Nakon što ga je Vijeće 8. prosinca 2023. odobrilo, hrvatski plan za oporavak i otpornost ažuriran je i radi uvođenja poglavlja o planu REPowerEU. Transformativni učinak hrvatskog plana rezultat je snažne kombinacije reformi i ulaganja kojima se rješavaju posebni izazovi s kojima se Hrvatska suočava. Reformama se uklanjaju prepreke trajnom i održivom rastu, a ulaganja su usmjerena na ubrzanje prelaska na održivije gospodarstvo s niskim emisijama ugljika otporno na klimatske promjene, potporu oporavku nakon potresa, maksimalno iskorištavanje prednosti digitalne transformacije i osiguravanje socijalne kohezije. U planu je 157 investicijskih tokova i 78 reformi, a 39 posto plana bit će namijenjeno klimatskim ciljevima dok će se digitalna tranzicija potaknuti s 20 posto plana.
Sve mjere moraju se provesti u kratkom roku jer se Uredbom o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost zahtijeva da se sve ključne etape i ciljne vrijednosti iz nacionalnih planova dovrše do kolovoza 2026.
Mjere plana REPowerEU
Hrvatsko poglavlje o planu REPowerEU vrijedno je 2,9 milijardi eura. Obuhvaća jednu novu reformu, četiri proširene reforme te pet novih i tri proširena ulaganja koja se temelje na postojećim mjerama. Poglavljem su obuhvaćena i tri postojeća ulaganja, uključujući jedno prošireno ulaganje, preneseno iz izvornog plana.
Cilj je nove reforme povećati zelene vještine i kompetencije radnika iz trećih zemalja u građevinskom sektoru, dok se proširenim reformama potiče uvođenje obnovljivih izvora energije uvođenjem novog sustava vlastite potrošnje, predviđaju nove aktivnosti kojima se doprinosi podizanju svijesti građana o zelenoj tranziciji i osiguravaju dodatna sredstva za razvoj dodatnih strategija zelene urbane obnove.
Novim ulaganjima povećat će se prijenosni i distribucijski kapaciteti elektroenergetske mreže, uspostaviti gospodarstvo temeljeno na vodiku kroz dolinu vodika Sjeverni Jadran, ojačati upotreba obnovljivih izvora energije u prometu i grijanju, proširiti kapacitet terminala za UPP na otoku Krku i ojačati mreža za prijenos plina prema Sloveniji i Mađarskoj. Cilj je povećanih ulaganja poduprijeti održivi promet, energetsku učinkovitost i obnovu zgrada nakon potresa te smanjiti energetsko siromaštvo.
Zelena tranzicija i ključne mjere
U području klimatske i okolišne politike Hrvatska se suočava s izazovom obnove nakon potresa i energetske obnove zgrada, povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti, poboljšanja gospodarenja otpadom i vodama te povećanja održivosti i inovativnosti i mobilnosti. Očuvanje bioraznolikosti i ekosustava te prelazak na zelena radna mjesta i kružno gospodarstvo također su visoko na rasporedu. Planom se podupire zelena tranzicija ulaganjem u energetsku učinkovitost i obnovu zgrada nakon potresa u iznosu od 1.978 milijuna eura. Pritom će se 728 milijuna eura uložiti u održivu mobilnost, posebno u modernizaciju željezničkih pruga, autonomne električne taksije s pratećom infrastrukturom prilagođenom osobama s invaliditetom, postavljanje postaja za punjenje električnih vozila i uvođenje vozila i plovila s nultim emisijama. Planom se dodjeljuje 658 milijuna eura za prelazak na niskougljičnu energiju modernizacijom energetske infrastrukture, podupiranjem ulaganja u proizvodnju naprednih biogoriva i vodika iz obnovljivih izvora te financiranjem inovativnih projekata hvatanja i skladištenja ugljika. Uz navedeno, 542 milijuna eura uložit će se u potporu poduzećima za zelenu tranziciju i energetsku učinkovitost, potporu njihovim projektima usmjerenima na poticanje zelenog gospodarstva, održivi turizam i ulaganje u zelene tehnologije. U izmijenjenom planu, koji uključuje poglavlje o planu REPowerEU, zadržana je snažna usmjerenost plana na zelenu tranziciju, pri čemu je 39 posto dostupnih sredstava namijenjeno mjerama kojima se podupiru klimatski ciljevi.
Energetska obnova zgrada i digitalna tranzicija
Cilj je ulaganja potaknuti zelenu tranziciju i dekarbonizaciju zgrada smanjenjem potrošnje energije za grijanje u zgradama s više stanova i zgradama javnog sektora. Digitalni izazovi za Hrvatsku uključuju digitalizaciju javne uprave, pružanje internetskih javnih usluga i povećanje fiksne i bežične digitalne povezivosti kako bi se olakšala ulaganja u digitalnu infrastrukturu u udaljenim ruralnim područjima koja zaostaju u pogledu usluga gigabitne povezivosti. U ključne mjere za digitalnu tranziciju svakako se ubrajaju 283 milijuna eura ulaganja u digitalnu tranziciju javne uprave, digitalizaciju pravosudnog sustava, uvođenje digitalne osobne iskaznice i uspostavu jedinstvene kontaktne točke za sve internetske usluge javne uprave. Uložit će se 130 milijuna eura u povećanje nacionalne širokopojasne pokrivenosti gigabitnom povezivosti u ruralnim područjima i izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture za 5G mrežu, čime će se povećati digitalna povezivost ruralnih područja. Uz navedeno, 84 milijuna eura namijenjeno je potpori za digitalizaciju visokog obrazovanja ulaganjem u e-učenje i digitalne alate za poučavanje. U izmijenjenom planu zadržana je usmjerenost plana na digitalnu tranziciju, pri čemu je 20 posto dostupnih sredstava namijenjeno mjerama kojima se podupiru digitalni ciljevi.
Usluge teletransfuzije, gospodarska i socijalna otpornost
S 1,6 milijuna EUR iz hrvatskog plana za oporavak i otpornost tom je mjerom digitaliziran postupak transfuzijske dijagnostike tako što je omogućeno daljinsko tumačenje pretransfuzijskih i prenatalnih testova. Ključni izazovi za hrvatsko gospodarstvo uključuju niske stope zaposlenosti i aktivnosti, opterećujuće i složeno poslovno okruženje, nisku učinkovitost i visoku rascjepkanost javne uprave, pravosuđa, rascjepkan i neučinkovit sustav socijalne zaštite te nisku kvalitetu obrazovanja. Ti izazovi negativno utječu na potencijalni rast i zapošljavanje. U ključne mjere gospodarske i socijalne otpornosti spadaju i 277 milijuna eura ulaganja u preoblikovanje aktivnih politika tržišta rada radi poticanja zapošljavanja i samozapošljavanja, prekvalifikacije i usavršavanja te poboljšanja pružanja i primjerenosti socijalnih naknada i usluga. U obrazovanje i istraživanje uložit će se 1 995 milijuna eura, između ostalog poboljšanjem pristupa ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Mjerama za poboljšanje poslovnog okruženja smanjenjem administrativnog opterećenja, smanjenje regulatornih zahtjeva za profesionalne usluge i povećanje pristupa financiranju za poduzeća dodijelit će se 739 milijuna eura. Povećanje učinkovitosti javnog sektora i pravosudnog sustava bit će potpomognuto s 200 milijuna eura.
Za više informacija o EU fondovima obratite se na: info@logickamatrica.eu