Najbitnije iz 2023., najvažnije za 2024.

Ekipa Logičke matrice je radila na mnogim projektima, obnavljali smo građevine kulturne baštine, gradili vrtiće, rješavali probleme otpada i brojne druge. Najviše nas je veselilo što svaki projekt koristi zajednici, unapređuje kvalitetu života. To je naš plan

 

Iz mnoštva postignutog ove godine izabrali smo dva ključna događaja koja treba istaći kada se govori o 2023. godini, obnovu nakon potresa i povlačenje novih sredstava iz fondova EU. Vrijedi se i podsjetiti kako smo završili prvu EU financijsku perspektivu.

Gotovo u posljednjim danima roka, na kraju lipnja smo iskoristili raspoloživih milijardu i tri milijuna eura iz Fonda solidarnosti za obnovu porušenih i oštećenih građevina nakon potresa 2020. godine. Pritom je Hrvatska obnovu izvela na način da građevine nisu samo obnovljene nego su sredstva Fonda solidarnosti korištena kako bi se udovoljilo suvremenim zahtjevima energetski učinkovite i otporne gradnje. Ukupna vrijednost ugovorenih projekata za obnovu iznosi tri milijarde i tristo milijuna eura, a osim spomenutog iznosa od milijarde i tri milijuna eura iz Fonda solidarnosti, milijarda i dvjesto milijuna eura osigurano je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a milijarda eura iz državnog proračuna i drugih oblika financiranja.

Obnovom je, između ostalog, obuhvaćeno 18 bolnica i 56 drugih zdravstvenih ustanova, 156 škola i vrtića, 26 fakulteta, 250 zgrada kulture i kulturne baštine, 100 km mreže javne vodoopskrbe i odvodnje, preko 600 km prometnica, 77 mostova, 40 propusta, 6 km tramvajskih pruga, 4 željezničke građevine.

 

Evo što smo napravili s prvom financijskom perspektivom

Hrvatskoj je 2023. godina bila važna i zato što je u ovoj godini zaključila i svoju prvu EU financijsku perspektivu, onu za razdoblje od 2014. do 2020., pri čemu je iskorištena kompletna alokacija sredstava u iznosu od 12,19 milijardi eura iz EU fondova, dok je još nešto više od 2 milijarde i 5 milijuna eura odobreno iz nacionalnih izvora, tako da se ukupan iznos sredstava penje na više od 14,19 odobrenih milijardi eura. Najviše sredstava, nešto više od 1,84 milijarde eura usmjereno je na projekte zaštite okoliša i obnovljivih izvora energije, pri čemu je iz Kohezijskog fonda investirano nešto više od 1,47 milijarde eura, a nešto više od 371 milijuna eura je stiglo iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Europski fond za regionalni razvoj s nešto više od 1,522 milijarde eura pomaže razvoj kompetencija malih i srednjih poduzeća, a sa više od 470 milijuna eura sudjeluje u projektima izgradnje infrastrukturne mreže, transporta i energije. Ti su projekti i s više od 1,035 milijarde eura financirani i sredstvima Kohezijskog fonda.

Europski fond za regionalni razvoj s nešto više od 569 milijuna eura financira projekte socijalne uključivosti, dok drugih nešto više od 589 milijuna eura dolazi iz  Europskog socijalnog fonda pa je ukupan iznos namijenjen tim projektima veći od 1,158 milijarde eura. Istraživanjima i inovacijama je od ukupnog budžeta namijenjenog Hrvatskoj pripalo nešto više od 811 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a isti je fond s nešto više od 358 milijuna eura potpomogao projekte edukacije i radnog osposobljavanja. U te je projekte usmjereno nešto više od 776 milijuna eura, a ostalih, nešto više od 418 milijuna eura stiglo je iz Europskog socijalnog fonda.

U projekte brige o drugima investirano je više od 662 milijuna eura, a od toga 530 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda, a s nešto više od 132 milijuna eura je projekte potpomogao Europski fond za regionalni razvoj. Projekti usmjereni održivom i kvalitetnom zapošljavanju financirani su s više od 654 milijuna eura od čega je više od 429 milijuna eura stiglo iz Europskog socijalnog fonda, a nešto više od 224 milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih, dok su projekti usmjereni dekarboniziranom gospodarstvu dobili financijsku podršku u iznosu od nešto više od 623 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Taj fond i s nešto više od 277 milijuna eura financira projekte tehničke podrške dok ostatak od nešto više od 94 milijuna eura u ukupnom budžetu za te projekte dolazi iz Europskog socijalnog fonda.

Projekti usmjereni informacijskim i komunikacijskim tehnologijama potpomognuti su s više od 266 milijuna eura iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj, a isti fond je s više od 246 milijuna eura podržao i projekte prilagodbe klimatskim promjenama i prevenciji rizika od klimatskih promjena. Za projekte efikasne javne administracije Europski socijalni fond je izdvojio više od 132 milijuna eura.

Što ćemo dalje

Europska komisija je krajem godine, prije nešto više od mjesec dana prihvatila hrvatski plan za oporavak i otpornost  koji obuhvaća 84 reforme i 253 ulaganja u ukupnoj vrijednosti od 10 milijardi eura. Hrvatska je predložila poglavlje o planu REPowerEU, vrijedno 2,9 milijardi eura, kojim se promiče energetska učinkovitost zgrada, smanjuje se ovisnost o fosilnim gorivima povećanjem proizvodnje i upotrebe energije iz obnovljivih izvora. Uz to, rješavaju se problemi energetskog siromaštva i uskih grla u distribuciji električne energije, promiče se promet s nultom stopom emisija, uvodi se prekvalifikacija radne snage radi stjecanja zelenih vještina te se poboljšava  sigurnost opskrbe energijom i diversifikacija opskrbe plinom u Uniji. Osim toga, izmijenjeni hrvatski plan uključuje i nove i proširene reforme i ulaganja u području poslovnog okruženja, upravljanja vodama, obrazovanja, digitalne tranzicije i obnove zgrada. Novim mjerama se znatno pridonosi napretku Hrvatske u zelenoj tranziciji. Nastoje se, između ostalog, povećati zelene vještine i kompetencije radnika iz trećih zemalja u građevinskom sektoru. Proširenim reformama potiče se uvođenje energije iz obnovljivih izvora uspostavom novog sustava vlastite potrošnje, a 20 % dostupnih sredstava dodijeljeno je za potporu digitalnoj tranziciji Hrvatske. Izmjenom plana ojačana je i njegova važna socijalna dimenzija. Osim transformativnih reformi i ulaganja iz izvornog plana, nove mjere uključuju i znatno proširenje ulaganja u škole kako bi se podržao jednosmjenski rad i cjelodnevna nastava.

Ekipa Logičke matrice je radila na mnogim projektima, obnavljali smo građevine kulturne baštine, gradili vrtiće, rješavali probleme otpada i brojne druge. Najviše nas je veselilo što svaki projekt koristi zajednici, unapređuje kvalitetu života. To je naš plan i za dalje.

Puno uspjeha u novoj 2024. godini žele Anita, Dominik, Drago, Doroteja, Ivan, Maja, Robert i Renata, a za više informacija o fondovima EU obratite nam se na info@logickamatrica.eu

Zadnje novosti