Strategija pametne specijalizacije mogućnost je da se inovacijama maknemo s gospodarskog začelja EU
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja najavilo je Poziv za dostavu projektnih prijedloga Potpore za inovacije novoosnovanih poduzeća. Ciljevi poziva su razvijeni napredni proizvodi industrija u S3 prioritetnim područjima.
Indikativni datum početka poziva bi trebao biti 30. listopada, a ukupan iznos bespovratnih sredstava namijenjenih za projekte 14.622.642,00 eura. Projekti koji se prijavljuju mogu tražiti minimalni iznos sredstava od 26.545,00 eura, dok je maksimalni iznos koji se može dodijeliti po projektu 132.723,00 eura. Očekuje se da će se intenzitet potpore kretati oko 70 – 75 posto. Cilj poziva je poticati rast i razvoj novoosnovanih mikro, malih i srednjih poduzeća kroz podršku inovativnim projektima koji uključuju razvoj naprednih proizvoda, usluga ili tehnologija. Potpore su namijenjene projektima koji su u predkomercijalnoj fazi razvoja, odnosno onima koji se nalaze između TRL razina 5 i 8.To uključuje aktivnosti kao što su nadogradnja, konceptualizacija, provjera izvedivosti, validacija tržišta, ispitivanje, razvoj pilot-linija, zaštita intelektualnog vlasništva te korištenje vanjskih usluga za razvoj inovativnih ideja što su proizvodi, postupci, usluge i drugo. Stoga u prihvatljive troškove ulazi nabava instrumenata i opreme neophodne za provedbu projekta, troškovi plaća osoblja zaposlenog kod prijavitelja koje će raditi na provedbi projekta, troškovi amortizacije instrumenata, opreme i zgrada za vrijeme trajanja projekta, a nisu nabavljene u sklopu provedbe projekta, kao i troškovi vanjskih usluga, neizravni troškovi. Dodatno, potpore za inovacije novih poduzeća obuhvaćaju obuke koje pomažu poduzećima u boljem upravljanju rizicima i procjeni potreba za financiranjem. Glavni cilj je poticanje inovacija, ubrzanje razvoja novih tehnologija te povećanje konkurentnosti novih poduzeća na tržištu. Prijavitelj u projektnom prijedlogu mora navesti vlastite kapacitete za provedbu projekta što znači obrazložiti ljudske, financijske, tehničke i/ili tehnološke resurse potrebne za organizaciju predmetne aktivnosti, kao i za provedbu post-projektnih aktivnosti.
Primatelji potpora su inovativna novoosnovana mala i srednja poduzeća, koja su osnovana najmanje 30 dana prije podnošenja projektnog prijedloga i koja su mlađa od pet godina. Jedan od uvjeta za prijavu je da prijavitelj mora imati najmanje jednog zaposlenog na puno radno vrijeme tijekom trajanja projekta te zadržati minimalno jednog zaposlenog godinu dana nakon završetka projekta.
Što je Strategija pametne specijalizacije, S3
Spomenuta strategija pametne specijalizacije, S3, odnosno Smart Specialisation Strategy, strateški je dokument na temelju kojega se definiraju prioritetna područja za poticanje ulaganja javnih sredstava u istraživanje, razvoj i inovacije.
Svaka članica EU identificirala je svoja područja specijalizacije ključna za ulaganja. Ta su područja definirana temeljem usuglašavanja i suradnje javne vlasti i predstavnika poslovne zajednice, znanstveno-istraživačke zajednice, nevladinih udruga i drugih učesnika inovacijskog sustava.
Zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi okoliš, promet i mobilnost, sigurnost, hrana i bio ekonomija su u strategiji za razdoblje između 2016. – 2020. prepoznate kao prioritetna tematska područja koja u najvećoj mjeri mogu pridonijeti povećanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.
Za S3 Strategiju u razdoblju 2021. – 2029. definirana su nova tematska prioritetna područja, a to su personalizirana briga o zdravlju, pametan i zeleni promet, pametna i čista energija, održiva i kružna hrana, prilagođeni i integrirani proizvodi od drva, digitalni proizvodi i platforme te sigurnost i dvojna namjera – svijest, prevencija, odgovor, sanacija. Za aktivnosti istraživanja i inovacija, unutar spomenutih područja, Hrvatska će do 2027. imati više od milijardu eura iz EU fondova na raspolaganju za aktivnosti istraživanja i inovacija unutar spomenutih područja. Stoga će prednost za financiranje imati projekti koji doprinose upravo ciljevima definiranim u sklopu Strategije pametne specijalizacije.
U Strategiji pametne specijalizacije do 2029. ustanovljeno je, između ostalog da Hrvatska teži povećanju dohotka po glavi stanovnika kako bi dosegla prosjek Europske unije. Hrvatski BDP po glavi stanovnika u 2021. iznosio je 70 posto u usporedbi s EU27, čime je Hrvatska bila jedino ispred Bugarske. U jeku pandemije COVID-19 Hrvatska se suočila s jednom od najvećih gospodarskih kriza među državama članicama EU-a. Prema procjenama Svjetske banke bruto domaći proizvod u Hrvatskoj u 2020. se smanjio za 8 posto u usporedbi sa 6,4 posto u eurozoni iako se procijenjeni BDP oporavio u 2021. godini.
Zašto nam ne ide
Povećana otpornost zahtijeva veću diversifikaciju i produktivnije gospodarske dionike. Otprilike 70 posto gospodarske dodane vrijednosti odnosi se na usluge, od kojih su najistaknutiji sektori trgovina na veliko i malo, prijevoz, skladištenje, smještaj i usluge prehrane te javna uprava i obrana, obrazovanje, ljudsko zdravlje i socijalni rad. Gospodarstvo se oslanja na prihode od turizma na koje je značajno utjecala pandemija COVID-19. U 2020. godini dolasci turista pali su za 64,2 posto u odnosu na 2019 . To naglašava potrebu za razvijanjem otpornosti diversificiranjem ekonomske osnovice. Industrijska osnova Hrvatske sastoji se pretežno od nisko tehnoloških i srednje nisko tehnoloških industrija, dok srednje visoke i visokotehnološke industrije čine samo 18, odnosno 4 posto industrije. Hrvatska se nalazi na 20. mjestu unutar EU-27 u pogledu indeksa složenosti industrijskih proizvoda koji rangira raznolikost i sofisticiranost znanja potrebnih za proizvodnju.
Osnovni ograničavajući čimbenik rasta Hrvatske bila je niska produktivnost . Produktivnost raste relativno sporo, što pridonosi slabijem rastu BDP-a u usporedbi s drugim sličnim državama. Između 2015. i 2019. produktivnost je pridonijela prosječno 0,6 postotnih bodova godišnjem potencijalnom rastu u Hrvatskoj. S druge strane, produktivnost pridonosi rastu gotovo dvostruko više u državama srednje i istočne Europe poput Slovenije gdje je 1,8 postotnih bodova, Poljske u kojoj je 1,7 postotnih bodova i Rumunjske s 3,4 postotna boda potencijalnom rastu.
Što znače inovacije
Inovacije su značajne za produktivnost. Poduzeća mogu poboljšati svoje proizvodne procese i povećati učinkovitost i produktivnost stvaranjem novih proizvoda, usluga ili tehnologija ili usvajanjem postojećih. Prema globalnim pokazateljima otprilike polovica rasta produktivnosti može se pripisati poduzećima koja usvajaju nove tehnologije, proizvode i procese. Prema podacima Svjetske banke za Hrvatsku ulaganja u istraživanje i razvoj povećava produktivnost, posebice u manjim i mlađim poduzećima. U isto vrijeme istraživački sektor ima značajnu ulogu u podržavanju procesa inovacija i u konačnici povećanju produktivnosti putem prelijevanja znanja koje proizlazi iz izvrsnosti istraživanja i transfera tehnologije u poslovni sektor.
Inovacijski učinak Hrvatske posljednjih je godina skroman. Prema Europskoj ljestvici uspjeha u inoviranju 2023. koju je izradila Europska komisija, Hrvatska je na 22. mjestu u skupini inovatora u nastajanju u EU.
Za više informacija o fondovima EU obratite se na: info@logickamatrica.eu
