I otpad je roba za izvoz, zar ne?

Nezakonito prikupljanje, prijevoz i obrada otpada zaslužuje maksimalne kazne, nalaže nova uredba o pošiljkama otpada

 

Suvremeni život razvija i neočekivane oblike gospodarstva. Jedan od njih je i gospodarstvo otpadom. Nastali otpad je dio svakodnevice, bez obzira koliko smo ekološki svjesni i koliko se trudimo smanjiti proizvodnju otpada. Fast fashion, fast food, proizvodnja svega što koristimo nužno rezultira i otpadom koji je potrebno negdje odlagati i prerađivati kako bi se njegova količina smanjila. Sve su zemlje suočene s problemom odlaganja otpada, a za mnoge države je rješenje njegov izvoz pri čemu zemlje koje izvoze otpad plaćaju zemljama koje ga prihvaćaju. Vrijednost izvoza otpada iz zemalja članica EU za prošlu godinu procjenjuje se na 18,5 bilijuna eura. Turska je zemlja koja prihvaća najviše otpada na tlu Europe. Prema podacima EU iz 2022. godine, Turska svake godine primi 12,4 bilijuna tona otpada, što je najveća količina koju jedna zemlja uvozi. Indija uvozi 3,5 bilijuna tona, Velika Britanija 2, a Švicarska, Norveška i Egipat po 1,6, nakon njih slijede Pakistan s 1,2  i Indonezija s 1,1 bilijun tona, a njih slijede Maroko i SAD s 0,8 bilijuna tona uvezenog otpada. Pritom je važan podatak da EU godišnje izveze 35,1 bilijuna tona otpada. Problem EU otpada rješavao se izvozom u Kinu, no otkako je Kina 1. siječnja 2018. godine zabranila uvoz plastičnog otpada, Turska je postala najveća uvoznica otpada. Taj se otpad prerađuje i reciklira, ali velike količine se loše zbrinjavaju, između ostalog, završavaju i u moru što uzrokuje velike ekološke probleme, ne samo za Tursku nego globalno.

Što s otpadom izvezenim iz EU

Na snagu je stupila nova Uredba o pošiljkama otpada kojom se utvrđuju stroža pravila o izvozu otpada u zemlje koje nisu članice EU-a. Novom uredbom poduprijet će se kružno gospodarstvo i osigurati da se otpad koji se izvozi iz Europske unije obrađuje na ekološki održiv način. Time će se olakšati slanje otpada za recikliranje u EU-u i izvan njega.

U skladu s novom uredbom, od svibnja 2027. izvoz otpada iz EU-a u zemlje koje nisu članice OECD-a bit će dopušten samo ako te zemlje obavijeste Europsku komisiju da su voljne uvoziti otpad i dokažu da su sposobne njime upravljati na održiv način. Komisija će pratiti i izvoz otpada u zemlje OECD-a i poduzeti mjere ako takav izvoz uzrokuje ekološke probleme u zemlji odredišta.

Novom uredbom predviđa se i snažnija provedba i suradnja u borbi protiv trgovine otpadom, jedne od najtežih vrsta kaznenih djela protiv okoliša. Uredbom se dopunjuje i nova Direktiva o kaznenim djelima protiv okoliša.

Direktivom se nastoji poboljšati djelotvornost kaznenog progona i pridonijeti postizanju ciljeva europskog zelenog plana borbom protiv najozbiljnijih kaznenih djela protiv okoliša koja mogu imati razorne učinke na okoliš i zdravlje ljudi.

Direktiva zahtijeva od država članica da u  svoje kaznene zakone uključe veću preciznost definicije kategorija kaznenih djela protiv okoliša, kao i učinkovite, odvraćajuće sankcije za počinitelje kaznenih djela. Novim pravnim okvirom pomoći će se osigurati da teška kaznena djela protiv okoliša ne ostanu nekažnjena. Time će se spriječiti onečišćenje i uništavanje okoliša te pridonijeti očuvanju naše prirode za buduće generacije.

Sankcioniranje štete za okoliš

Kršenja obveza u području okoliša, kao što su nezakonita trgovina kemikalijama i rukovanje kemikalijama ili živom, nezakonito recikliranje brodova morat će se smatrati kaznenim djelima u svim državama članicama EU-a.

Slične vrste i razine sankcija za fizičke i pravne osobe primjenjivat će se diljem EU-a, što će pomoći u osiguravanju dosljednije primjene i jačanju njihova odvraćajućeg učinka. Na primjer, nezakonito prikupljanje, prijevoz i obrada otpada ili stavljanje na tržište nezakonito posječenog drva ili proizvoda od drva izrađenih od nezakonito posječenog drva kažnjavat će se maksimalnom kaznom zatvora od najmanje pet godina u državama članicama. Maksimalne novčane kazne za poduzeća koja su počinila takva kaznena djela ne bi trebale biti manje od 5 posto ukupnog globalnog prometa pravne osobe ili iznos koji odgovara 40 milijuna EUR. Godišnja stopa kaznenih djela protiv okoliša raste od 5 posto do 7 posto na globalnoj razini, što uzrokuje trajnu štetu za staništa, vrste, zdravlje ljudi i prihode vlada i poduzeća. Prema procjenama UNEP-a i Interpola, objavljenima u lipnju 2016., godišnji gubitak uzrokovan kaznenim djelima protiv okoliša iznosi od 91 milijarde do 258 milijardi USD.

Okoliš nam je posebno važan

Nanošenje posebno ozbiljne štete okolišu morat će se smatrati teškim kaznenim djelom, uz strože sankcije. Osim toga, nacionalni zakonodavci moraju razmotriti posebne otegotne okolnosti te dodatne sankcije i mjere, uz novčane kazne, kako bi se omogućio prilagođen odgovor na određena kaznena djela. Osobe koje prijavljuju kaznena djela protiv okoliša i surađuju s tijelima kaznenog progona imat će koristi od mjera potpore u kontekstu kaznenog postupka.

Otkrivanje i sankcioniranje stvarnih kaznenih djela zahtijeva učinkovit lanac djelovanja koji uključuje tijela kaznenog progona, tužitelje i sudove. Kako bi pomogla u provedbi u praksi, nacionalna tijela bit će zadužena za razvoj strateškog pristupa kako bi se osigurao snažan odgovor na kriminalno ponašanje. Stručnjaci koji rade na terenu, uključujući inspektore, policijske službenike, tužitelje i suce, imat će koristi od dostatnih resursa i odgovarajućeg osposobljavanja te učinkovitih alata za provedbu, koordinaciju, suradnju i prikupljanje podataka.

S obzirom na to da su kaznena djela protiv okoliša složena globalna pojava koja zahtijeva napore različitih tijela i često ima prekogranične učinke, novom direktivom olakšat će se suradnja i koordinacija tijela u EU-u i na međunarodnoj razini.

Za više informacija o fondovima EU obratite se na: info@logickamatrica.eu

Zadnje novosti