Direktiva o energetskim svojstvima zgrada donosi više od 186,7 milijardi eura iz raznih izvora za energetske promjene na zgradama

Prije nekoliko je dana donesena revidirana Direktiva o energetskim svojstvima zgrada radi smanjenja emisija i računa za energiju. Iako, naravno, administrativni jezik stoji na vrhu dokumenta, on sadrži vrlo životne planove i najave promjena kojima ćemo živjeti u skladu s prirodom, ekološkim, ali i osobnim ekonomskim zahtjevima – plaćat ćemo manje račune. Poboljšat će se zdravlje i kvaliteta života. Promjene, što znači i ostvarenje ušteda se moraju dogoditi u kratkom razdoblju, a za tu svrhu su već osigurana i planirana sredstva. Riječ je o 100 milijardi eura za period do 2030. godine iz raznih fondova i financijskih izvora, a uz to će se sredstvima novog Socijalnog fonda za klimatsku politiku uspostavljenu u okviru europskog zelenog plana mobilizirati 86,7 milijardi EUR za razdoblje 2026. – 2032. za potporu ranjivim kućanstvima i mikropoduzećima. Pritom je energetska obnova uz prijevoz jedno od dvaju ključnih područja za strukturne mjere.

Revidiranom Direktivom utvrđuju se ambiciozni ciljevi za smanjenje ukupne potrošnje energije u zgradama u cijelom EU-u, uzimajući u obzir nacionalne posebnosti. To znači da se državama članicama prepušta odabir zgrada koje će obuhvatiti planovima, kao i odabir mjera koje treba poduzeti. Direktiva će potaknuti i potražnju za čistim tehnologijama u Europi te stvoriti nova radna mjesta, ulaganja i rast. Ovim se dokumentom utvrđuje okvir za države članice za smanjenje emisija i potrošnje energije u zgradama diljem EU-a, od domova i radnih mjesta do škola, bolnica i drugih javnih zgrada. Time će se poboljšati zdravlje i kvaliteta života ljudi.

Planovi obnove u sljedećih šest godina

Svaka država članica donijet će vlastitu nacionalnu putanju za smanjenje prosječne potrošnje primarne energije stambenih zgrada za 16 posto do 2030. i, nakon toga, 20 do 22 posto do 2035. Za nestambene zgrade morat će obnoviti 16 posto zgrada s najlošijim svojstvima do 2030. i 26 posto zgrada s najlošijim svojstvima do 2033. Države članice imat će mogućnost izuzeti određene kategorije stambenih i nestambenih zgrada od tih obveza, uključujući povijesne zgrade ili kuće za odmor. Građani će dobiti potporu u nastojanjima da poboljšaju svoje domove.

Direktivom će se povećati energetska neovisnost Europe u skladu s planom REPowerEU, smanjenjem upotrebe uvezenih fosilnih goriva. „Nulta stopa emisija” bit će standard za nove zgrade, a fosilna goriva postupno će se ukidati iz grijanja u zgradama i zamijeniti obnovljivim izvorima energije, posebno solarnom energijom. Odredbe o vodovima i stanicama za punjenje električnih vozila također će potaknuti uvođenje održive mobilnosti.

Sve nove stambene i nestambene zgrade moraju imati nultu stopu emisija u krugu zgrade iz fosilnih goriva, od 1. siječnja 2028. za zgrade u javnom vlasništvu i od 1. siječnja 2030. za sve druge nove zgrade, uz mogućnost posebnih izuzeća. Ojačana Direktiva sadržava nove odredbe za postupno ukidanje fosilnih goriva iz grijanja u zgradama i poticanje uvođenja solarnih elektrana, uzimajući u obzir nacionalne okolnosti. Države članice morat će osigurati i da nove zgrade budu pripremljene za energiju Sunca. Subvencije za ugradnju samostalnih kotlova na fosilna goriva nakon 1. siječnja 2025. više neće biti dopuštene. Potaknut će se i uvođenje održive mobilnosti zahvaljujući odredbama o vodovima, mjestima za punjenje električnih vozila i parkirnim mjestima za bicikle.

Bolje planiranje obnove te tehnička i financijska potpora bit će ključni za pokretanje vala obnove diljem EU-a, što je predviđeno revidiranom Direktivom. Kako bi se suzbilo energetsko siromaštvo i smanjili računi za energiju, financijske mjere morat će poticati i pratiti obnove te biti usmjerene posebno na ugrožene kupce i zgrade s najlošijim svojstvima jer u njima živi veći udio energetski siromašnih kućanstava.

Zgrade su odgovorne za oko 40 posto potrošnje energije u EU-u, više od polovine potrošnje plina u EU-u, uglavnom grijanjem, hlađenjem i toplom vodom u kućanstvu i 35 posto emisija stakleničkih plinova povezanih s energijom. Trenutačno je oko 35 posto zgrada u EU-u starije od 50 godina, a gotovo 75 posto fonda zgrada energetski je neučinkovito. Unatoč tome, prosječna godišnja stopa energetske obnove iznosi tek oko 1 posto.

Direktiva o energetskim svojstvima zgrada je ključna sastavnica nastojanja EU-a da prijeđe s fosilnih goriva i udvostruči stopu poboljšanja energetske učinkovitosti i trostrukog kapaciteta energije iz obnovljivih izvora do 2030., kako je dogovoreno s globalnim partnerima na konferenciji COP28. Donošenje direktive temelji se na stupanju na snagu zakonodavstva „Spremni za 55 %” i pridonijet će smanjenju emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030.

Što su „putovnice za obnovu“

Revidiranom Direktivom o energetskim svojstvima zgrada Europa je na putu da do 2050. ostvari potpuno dekarbonizirani fond zgrada poticanjem obnove u svakoj državi članici, posebno za zgrade s najlošijim svojstvima. Njime se nadograđuje postojeći regulatorni okvir (dogovoren 2018.) kako bi odražavao veće klimatske ambicije u kombinaciji sa socijalnim djelovanjem, a državama članicama pruža se potrebna fleksibilnost kako bi se uzele u obzir razlike u fondu zgrada diljem Europe. Njime se pojedinačnim vlasnicima nekretnina ne nameće obveza obnove.

Ažuriranom Direktivom o energetskim svojstvima zgrada jača se i poticajni okvir za obnovu. Njome se uvode programi „putovnice za obnovu” u cijelom EU-u kako bi se vlasnicima zgrada pomoglo da planiraju svoje postupne obnove.

Ojačane su i zaštitne mjere za stanare jer će države članice morati uvesti mjere za uklanjanje rizika od takozvanih „renovictions” što su de facto deložacije povezane sa znatnim povećanjem najamnine nakon obnove. Nadalje, odredbama o bazama podataka i razmjeni podataka osigurat će se pružanje pouzdanih informacija o zgradama građanima i financijskim institucijama radi potpore obnovi.

Uvodi se zajednički predložak s obveznim i dobrovoljnim elementima kako bi se poboljšala usporedivost među državama članicama. Nacrti planova podnose se Komisiji na ocjenu, a na temelju te procjene Komisija može izdati preporuke kojima bi trebalo dodatno poduprijeti države članice u izradi njihovih konačnih planova. Planovi se podnose u okviru procesa integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova. Iznimno, i s obzirom na hitnost povećanja obnove zgrada na temelju čvrstih nacionalnih planova, prvi nacrt planova podnosi se do prosinca 2025.

Nema fosila, nema ni fosilnih goriva

Kako bi se osigurala dekarbonizacija građevinskog sektora, u Planu EU-a za postizanje klimatskog cilja naglašava se potreba za postupnim ukidanjem fosilnih goriva u grijanju do 2040. Do tada će se izravne emisije građevinskog sektora morati smanjiti za oko 80 do 89 posto. Revidirana Direktiva o energetskim svojstvima zgrada pomoći će EU da postupno ukine kotlove na fosilna goriva.

Životni vijek sustava grijanja u prosjeku iznosi oko 20 godina. U skladu s revidiranom Direktivom o energetskim svojstvima zgrada samostalni kotlovi na fosilna goriva neće biti prihvatljivi za javnu potporu od 2025., u skladu s preporukama iz plana REPowerEU i Komunikacije EU o štednji energije.

Osim toga, države članice morat će u svojim planovima obnove zgrada utvrditi svoje politike i mjere u pogledu postupnog ukidanja fosilnih goriva u grijanju i hlađenju s ciljem postupnog ukidanja kotlova na fosilna goriva do 2040.

Naposljetku, kako bi se potaknulo brzo uvođenje sustava grijanja s nultim izravnim emisijama, nove zgrade s nultim emisijama ne smiju uzrokovati nikakve emisije ugljika iz fosilnih goriva u krugu zgrade.

O Direktivi ćemo još pisati, a za dodatne informacije o fondovima EU obratite se na: info@logickamatrica.eu