Mala škola obnovljivih izvora energije (3)

Iskorištavanje geotermalnih izvora je izuzetno korisno jer je riječ o trajnom, stabilnom i jeftinom izvoru energije. Na Islandu 87 posto kućanstava koristi geotermalno grijanje

 

Geotermalna energija spada u obnovljive izvore energije jer nastaje polaganim prirodnim raspadom radioaktivnih elemenata koji se nalaze u Zemljinoj unutrašnjosti. Nalazi se na stijenama i fluidima Zemljine unutrašnjosti, u različitim geološkim strukturama. Riječ je o tri grupe geoloških struktura, vulkanskim područjima, područjima intenzivnog razlamanja i pomicanja tektonskih ploča i sedimentnim bazenima. Za svakih sto metara dubine ispod površine temperatura stijena povećava se za otprilike tri stupnja Celzijusa, odnosno 17 do 30 stupnjeva za svaki kilometar, a porast temperature se razlikuje zavisno od lokacije.

Kako su Islanđani postali pametni

Geotermalnu energiju koristimo za proizvodnju električne energije i kao izvor toplinske energije. Pojednostavljeno, geotermalna energija se na površini pojavljuje ili doprema u obliku pare ili vruće vode. Para se koristi za proizvodnju električne energije na način da se doprema do turbine koja pokreće rotor električnog generatora i proizvodi struju, a iskorištena para se kondenzatorom pretvara u vodu i vraća u zemlju gdje kroz raspukline opet odlazi u dubinu. Pri iskorištavanju geotermalne energije za grijanje voda se pojavljuje na površini poput eksplozije i tada je nazivamo gejzir ili dolazi kao vrući izvor. Budući da dolazi pod visokim tlakom može biti zagrijana i na 150 stupnjeva. Iskorištava li se kao toplinski izvor energije tada se koristi za zagrijavanje staklenika ili zgrada, u toplicama, za medicinske ili rekreacijske svrhe. Budući da nema potrebe za gorivom pri iskorištavanju geotermalnih izvora energije tada nema ni štetnih emisija, a dodatna prednost je to što je riječ o stabilnom, jeftinom, trajnom i čistom izvoru energije. Međutim, da bi se pronašla geotermalna zona potraga se izvodi na isti način kao što se traži i nafta, dubokim bušotinama što je skupo sve do trenutka dok se ne pronađe adekvatan izvor u dubini zemlje. Ako je riječ o plitkom izvoru, tada se koriste geotermalne pumpe za dopremanje i iskorištavanje tople vode. Potraga za ugljikovodicima, za naftom i plinom, za što je napravljeno više od 4 tisuće bušotina na području Panonskog bazena ukazalo je na veliki potencijal u tom području. Problem pri iskorištavanju geotermalnih izvore je, osim cijene i činjenica da su do sada otkriveni izvori predaleko od urbaniziranih mjesta gdje bi se ta energija koristila. Pri transferu se gubi puno energije pa to dodatno otežava korištenje u Hrvatskoj. Ipak, Hrvatska u Panonskom dijelu raspolaže izuzetno podesnim geotermalnim izvorima za iskorištavanje dok je područje Dalmacije gotovo neupotrebljivo u tom smislu.

Island je, na primjer, država poznata po iskorištavanju geotermalne energije jer koristi prednosti svog položaja, nalazi se u području visoke koncentracije vulkanskih aktivnosti. Više od 26 posto električne energije proizvodi iz geotermalnih izvora, a geotermalno grijanje koristi 87 posto kućanstava na Islandu. Zbog toga Islanđani planiraju u potpunosti izbaciti fosilna goriva iz upotrebe u bliskoj budućnosti. U SAD-u se geotermalnom energijom generira oko 2 posto električne energije u saveznoj državi Utah, oko 6 posto u Kaliforniji, a čak 10 posto u sjeveroistočnom dijelu Nevade.

Hrvatska i otkriće tople vode

Hrvatska, inače, tradicionalno koristi geotermalne izvore energije, prvenstveno u balneološke svrhe, kao toplice, te za grijanje prostora, a u novije vrijeme i pri proizvodnji električne energije. Na 18 lokacija sa kojih se koristi ova energija dobiva se 36,66 MWt za grijanje prostora, dok je za iskorištavanje u svrhu toplica tada kapacitet skoro četiri puta veći. U Zagrebu se geotermalna energija koristi, na primjer, za potrebe SRC Mladost i  Kineziološkog fakulteta, a među većim projektima je iskorištavanje izvora Velika Ciglena iz kojeg bi se Bjelovar koristio toplinskom energijom. To je treća faza iskorištavanja geotermalnog izvora, dok je u prvoj riječ o izgradnji geotermalne elektrane – toplane, a u drugoj korištenje geotermalnog izvora za hidroponski uzgoj povrća, plastenika za uzgoj cvijeća te ribogojilišta. Činjenica da je riječ o korištenju obnovljivog izvora energije, a što je dio ciljeva EU u nastojanju da se smanje štetne emisije govori o privlačnosti projekata za fondove EU.

Za više informacija o korištenju fondova EU obratite se na: info@logickamatrica.eu

Zadnje novosti