Zelenom infrastrukturom ublažavamo posljedice klimatskih promjena

Više od 22 milijuna eura dostupno je projektnim prijedlozima za razvoj projekata zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama

Visoke temperature u urbanim središtima koje su rezultat klimatskih promjena čine život napornijim. Da bi se ublažile negativne posljedice takvog stanja potrebno je kreirati zelenu infrastrukturu.

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine ponovno je otvorilo Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Pilot projekt razvoja zelene infrastrukture i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama“.

U okviru inicijative 6. NPOO-a Obnova zgrada, odnosno reforme C6.1.R5 (C7.2 R2/C7.2 R3) Uvođenje novog modela strategija zelene urbane obnove i provedba pilot projekta razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, osigurana je alokacija u iznosu od 22.225.419,29 eura, a bespovratna sredstva će se dodjeljivati iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“.

Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 265.445,60 eura, a najviši 1.061.782,00 eura. Stopa sufinanciranja prihvatljivih troškova iznosi 100 %. Rok za podnošenje projektnih prijedloga je 31. prosinca 2024. godine.

Svi zaprimljeni projektni prijedlozi ocjenjivat će se prema kriterijima prihvatljivosti i odabira kako bi se omogućilo sufinanciranje najkvalitetnijih projektnih prijedloga s najvećim brojem bodova. Ovim Pozivom pružit će se potpora u provedbi pilot projekata na lokalnoj razini koji su identificirani kroz strategije zelene urbane obnove. Pilot projekti moraju biti povezani s postavkama nacionalnih programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Pilot projekti nastojat će integrirati rješenja za ostvarenje ciljeva razvoja zelene infrastrukture i integracija NBS rješenja, unaprjeđenja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, ostvarenje ciljeva energetske učinkovitosti, prilagodbe klimatskim promjenama a to znači i razvoj otpornosti na klimatske rizike te jačanja otpornosti na rizike.

Prihvatljivi prijavitelji u sklopu ovog Poziva mogu biti jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb. Prijavitelj po predmetnom Pozivu u postupku dodjele bespovratnih sredstava može podnijeti jedan projektni prijedlog. Partnerstvo nije dozvoljeno, prijavitelj projekt provodi samostalno.
Pozivom će se sufinancirati aktivnosti koje se odnose na provedbu Pilot projekta razvoja zelene infrastrukture i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, horizontalne mjere osiguravanja pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, ugradnje elemenata zelene infrastrukture, održive urbane mobilnosti i elektromobilnosti, upravljanje projektom i administracija te aktivnosti promidžbe i vidljivosti projekta.

Praktična literatura uvijek pomaže

Za potrebe Poziva izrađeni su i Priručnik za ublažavanje urbanih toplinskih otoka i Metodologija za identifikaciju i kartiranje urbanih toplinskih otoka.

Svrha tih dokumenata je doprinijeti uspostavi metodološkog i praktičnog okvira za ublažavanje negativnih posljedica klimatskih promjena, te pomoći jedinicama lokalne samouprave u prepoznavanju i ublažavanju urbanih toplinskih otoka.

Cilj Priručnika i Metodologije je jedinicama lokalne samouprave, općinama i gradovima pružiti okvir za identifikaciju urbanih toplinskih otoka i njihovo ublažavanje, kako bi se dodatno potaknuo razvoj klimatski neutralnih gradova otpornih na klimatske promjene. Svrha im je i podići razinu svijesti o nepovoljnim učincima klimatskih promjena, kao i predložiti niz mjera za njihovo ublažavanje, poput implementacije rješenja temeljenih na prirodi, planiranja zelene i plave infrastrukture i održivog upravljanja vodom, poticanja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, i drugih.

Priručnik i Metodologija sadrže ilustrativne primjere korištenja dobre prakse kako bi se olakšao prijenos znanja lokalnim vlastima i relevantnim dionicima.

Smjernice za izradu Strategija zelene urbane obnove na lokalnoj razini ključne su za osiguravanje konzistentnog i učinkovitog pristupa u planiranju održivog urbanog razvoja.

Strategija zelene urbane obnove je strateška podloga od značaja za jedinicu lokalne samouprave, koja se odnosi na ostvarenje ciljeva razvoja zelene infrastrukture, integraciju NBS rješenja, unaprjeđenje kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, ostvarenje ciljeva energetske učinkovitosti, prilagodbe klimatskim promjenama i jačanje otpornosti na rizike. Strategija definira srednjoročnu viziju razvoja jedinice lokalne samouprave koja služi kao jasan vodič za odabir ciljeva i postupaka djelovanja te se u pravilu donosi za razdoblje od 5 do 10 godina.

Kako napraviti Strategiju zelene urbane obnove

Kako bi se izradile kvalitetne Strategije zelene urbane obnove, ključno je u stručni tim kreatora Strategija zelene urbane obnove uključiti stručnjake upoznate s procesima analize prostora, mapiranja i upravljanja prostornim podacima, kao što su urbanisti, arhitekti, krajobrazni arhitekti, geodeti, građevinari. Potrebna stručna znanja mogu biti specifična znanja iz područja arhitekture, urbanizma, krajobrazne arhitekture, građevine, šumarstva, klimatologije, ekologije, hidrologije, energetike, konzervatorstva, prometa i dr., a u područjima pogođenim potresima to mogu biti specifična znanja o konstrukcijama, seizmologiji, procjeni rizika i sl.

Uključivanje stručnjaka iz ovih područja od najranijih faza izrade strategija osigurava sveobuhvatan pristup i preciznu analizu te doprinosi povećanju implementacijskog potencijala za aktivnosti i projekte definirane strategijama, što je ključno za ostvarivanje uspješne transformacije urbanog prostora u smjeru održivosti i otpornosti. Nužno je u proces izrade strategija uključiti i predstavnike javnog, civilnog i privatnog sektora koji imaju uvid u teme važne za zelenu urbanu obnovu, te osigurati participaciju javnosti, kako bi se potaknulo jačanje multisektorskog karaktera zelene urbane obnove.

Zašto su važni projekti zelene urbane obnove

Prilikom izrade Strategije zelene urbane obnove potrebno je identificirati projekte razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Projekti mogu obuhvatiti uređenje i/ili izgradnju zelene infrastrukture na javnoj površini kao npr. ozelenjavanje sive infrastrukture, izgradnja kišnih vrtova, sadnja raznovrsnih vrsta stabala i slično, na građevinskoj čestici na kojoj su izgrađene građevine javne i društvene namjene, na zgradi u kojoj se obavlja ili će se obavljati javna i društvena namjena (npr. zeleni krov, zelena fasada, urbani vrt na zgradi i sl.), rekonstrukcija i opremanje zgrade koja se ne koristi, tj. kružna obnova zgrade, te njeno privođenje namjeni u svrhu obavljanja javne i društvene namjene.

Kako bi se uspostavila ravnoteža u planiranju projekata poželjno je prioritizirati one projekte koji imaju veći značaj za lokalnu zajednicu, ali i šire, jer se njihovom provedbom rješavaju ozbiljniji problemi i izazovi. To, primjerice, mogu biti projekti čija je provedba važna zbog ublažavanja prirodnih rizika i negativnih učinaka klimatskih promjena kao što su npr. projekti uređenja vodotoka rijeka i obalnih pojaseva na područjima sklonim plavljenju, projekti sadnje urbanih šuma u svrhu smanjenja efekta urbanih toplinskih otoka, projekti uspostave održivih sustava upravljanja odvodnjom na područjima sklonim ekstremnim padalinama i slični, projekti koji rješavaju pitanja zdravlja i dobrobiti stanovništva koji mogu nastati prenamjenom napuštenih ili neadekvatno korištenih prostora i zgrada u prostore sportsko-rekreacijske namjene, projekti uređenja zelenih površina u svrhu filtracije zraka u zagađenim područjima, projekti sanacije odlagališta otpada i slično te projekti koji su na višoj razini spremnosti odnosno imaju već izrađenu određenu projektno-tehničku dokumentaciju.

Poželjno je stvaranje malih i velikih urbanih mreža, spoja više urbanih točaka s urbanim koridorima u jednu urbanističku cjelinu. Iako i male intervencije mogu pozitivno utjecati na prostorne, ekološke i društvene karakteristike urbanih područja, važno je naglasiti kako projekti koji obuhvaćaju veća područja, tj. podrazumijevaju urbane mreže, doprinose većim benefitima, s obzirom da predstavljaju najkvalitetnije oblike zelene infrastrukture. Oblici mreža najčešće su rezultat planiranja, jer prate urbano tkivo, dijele kvartove u gradu ili prate konfiguraciju prirodnog terena.

Za više informacija o fondovima EU obratite se na: info@logickamatrica.eu

 

Zadnje novosti