U hibridnom automobilu nalazi se oko 3500 čipova, a EU je proizvela svega 10 posto. Europski akt o čipovima taj odnos nastoji promjeniti

Da bi spriječila ovisnost o drugim tržištima i izbjegla nestašicu kakva je nastupila tijekom pandemije, EU kroz Europski akt o čipovima usmjerava 43 milijarde eura u bolje pozicioniranje na tržištu čipova

 

U hibridnom automobilu nalazi se oko 3500 čipova, u svakom pametnom telefonu ih je oko 160, a na svakog od više od 7,9 milijardi ljudi na svijetu dolazi oko 140 čipova. Čipove koristimo u svakodnevnom životu na poslu, u obrazovanju, kućanstvu, u aktivnostima zabave, ali i za ključne primjene kao što su transport, što znači u automobilima, zrakoplovstvu, zdravstvu. Čipovi su esencijalni dio svih infrastruktura u energetskoj industriji, komunikaciji, mobilnosti i obradi podataka. Prije tri godine, 2020. proizveden je 1 bilijun mikročipova, a EU proizvodi oko 10 posto svjetske proizvodnje. Potražnja za čipovima će se do 2030. godine udvostručiti.

Da bi spriječila ovisnost o drugim tržištima i izbjegla nestašicu kakva je nastupila tijekom pandemije zbog poremećaja u opskrbi i proizvodnji, EU je odlučila posebno se posvetiti tom tržištu te je stoga i donesen Europski akt o čipovima.

Njime će se povećati konkurentnost i otpornost Europe u području poluvodičkih tehnologija i primjena te pomoći u ostvarenju digitalne i zelene tranzicije. To će se postići jačanjem europskog tehnološkog vodstva u tom području.

Jačanje tehnološkog vodstva EU

Europskim aktom o čipovima EU će prevladati nestašicu poluvodiča i ojačati europsko tehnološko vodstvo. Mobilizirat će javna i privatna ulaganja u vrijednosti većoj od 43 milijarde eura te utvrditi mjere pripreme, predviđanja i brzog odgovora za slučaj budućih poremećaja u lancima opskrbe, zajedno s državama članicama i našim međunarodnim partnerima. Iskustvo krize i poremećaja na tržištu nametnulo je potrebu za izgradnjom kapaciteta na velikoj razini i inovacija u EU i nužnost tehnološke neovisnosti kako bi EU bila u stanju sama sebe opskrbljivati na puno većoj razini nego je to sada.

Europska vizija strategije za čipove ima za cilj zajednički stvoriti najsuvremeniji ekosustav za čipove. To uključuje proizvodnju i povezivanje vrhunskih kapaciteta EU-a za istraživanje, projektiranje i testiranje.

Između ostalog, među ciljevima EU je jačanje vodećeg položaja Europe u području istraživanja i tehnologije za proizvodnju manjih i bržih čipova, te uspostava okvira za povećanje proizvodnog kapaciteta na 20 % svjetskog tržišta do 2030.

Uz to, EU intenzivno radi i podupire izgradnju kapaciteta za inovacije u projektiranju, proizvodnji i pakiranju naprednih čipova pri čemu je važno rješavanje problema nedostatka vještina, privlačenje novih talenata i podupiranje razvoja kvalificirane radne snage.

Ulaganja EU u području industrije čipova

Sam Akt o čipovima trebao bi potaknuti dodatna javna i privatna ulaganja u iznosu od više od 15 milijardi eura. Akt o čipovima poduprijet će se do 2030. s više od 43 milijarde eura ulaganja na temelju politika, a njih će u velikoj mjeri pratiti dugoročna privatna ulaganja.

U aktu o čipovima predlažu se razne mjere kao što su ulaganja u tehnologije sljedeće generacije, pristup alatima za projektiranje i pilot-linijama za izradu prototipova, testiranje i eksperimentiranje za vrhunske čipove u cijeloj Europi, te postupci certificiranja za energetski učinkovite i pouzdane čipove kojima se jamče kvaliteta i sigurnost u ključnim primjenama. U tu svrhu izrađuje se okvir za pokretanje proizvodnih postrojenja u Europi koji će biti privlačniji ulagačima i daje potpora inovativnim start-up poduzećima, rastućim, scale-up poduzećima i MSP-ovima u pristupu vlasničkom financiranju. To znači poticanje vještina, talenata i inovacija u području mikroelektronike, kao i razvijanje alata za predviđanje i odgovor na nestašice poluvodiča i s njima povezane krize kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe te uspostava međunarodnih partnerstava za poluvodiče sa zemljama sličnih stajališta.

Zadnje novosti