Tri nova poziva za vrtiće, osnovne i srednje škole

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je natječaje kojima se povećavaju kapaciteti i osiguravaju bolji programi obrazovanja

Povećan broj vrtića, jednosmjenska nastava u osnovnim školama i realizacija plana za cjelodnevnu školu te povećanje kapaciteta srednjih škola kako bi se omogućilo širenje gimnazijskih programa sadržaj je tri natječaja koje je objavilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.

Za osiguravanje infrastrukturnih uvjeta za povećanje dostupnosti mjesta u dječjim vrtićima osigurano je 45,6 milijuna eura namijenjenih za dodatnih 3700 mjesta. Do sada je kroz dva ranija poziva ugovorena gradnja ili dogradnja 350 vrtića čime je osigurano 21 tisuća novih mjesta.

Hrvatska ima nisku stopu sudjelovanja djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, izrazite regionalne razlike u obuhvaćenosti djece, te jednu od najnižih stopa zaposlenosti žena u EU, a među ključnim preprekama za promjenu ovakvog stanja je nedostatna infrastruktura. Kako bi se promijenila ova situacija nužno je izgraditi ili dograditi, adaptirati, rekonstruirati i opremiti vrtiće za što je osigurano navedenih 45.662.400,00 eura pri čemu je najniži iznos potpore 80 tisuća eura, a maksimalan 2 milijuna eura. Rok za podnošenje projektnih prijedloga ističe 30. kolovoza ove godine.

Dodatnih milijardu eura za osnovnoškolce

Da bi se realizirao projekt jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole u osnovnom obrazovanju potrebno je izgraditi, rekonstruirati i opremiti učionice i sportske dvorane.

Ministarstvo je za tu namjenu osiguralo ukupno 1.302.608.000,00 eura, pri čemu je 871.730.404,00 eura namijenjeno za učionice, a 430.877.596,00 eura za sportske dvorane. Do sada je za tu namjenu bilo osigurano 302 milijuna eura, ali je Ministarstvo osiguralo dodatnih milijardu eura i četvrtim izmjenama od prije nekoliko dana odredilo novi rok za prijavu do 31. ožujka 2025. godine. Najniži iznos potpore za učionice je 100 tisuća eura, a najviši 30 milijuna eura. Za projekte sportskih dvorana najniži iznos potpore iznosi 100 tisuća eura, a najviši 6 milijuna.

Naime, obvezno obrazovanje u Hrvatskoj traje osam godina, što je najkraće trajanje obveznog obrazovanja među svim europskim obrazovnim sustavima, a i broj nastavnih sati je vrlo nizak promatrano po razinama, ali i godinama obrazovanja. Posljedično, hrvatski sustav obveznog obrazovanja obuhvaća i najmanji broj nastavnih sati općenito.

Mreža osnovnih škola u Hrvatskoj nije uravnotežena da omogući jednak pristup i kvalitetu obrazovanja svim učenicima. Gotovo 60 posto učenika osnovnih škola pohađa nastavu u dvije smjene, dok oko 3 posto učenika pohađa nastavu u čak tri smjene. Rad u smjenama onemogućava učinkovito povećanje broja nastavnih sati, što posljedično uzrokuje i slabije rezultate učenika u PISA testovima. Jedna od ključnih investicija u odgojno-obrazovni sustav u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti je izgradnja, rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole koja će omogućit da 100 posto učenika osnovnih škola pohađa nastavu u jednoj smjeni. Ovim će se infrastrukturnim ulaganjem osigurati bolji uvjeti za učenje i poučavanje.

Vezano uz sportske dvorane, s obzirom da je MZOM donijelo nove Normative dimenzioniranja prostora osnovnih škola u Republici Hrvatskoj 2022, napravljena je projekcija pripadajućih dvorana za škole koje nemaju adekvatnu sportsku dvoranu i izračun potrebnih sredstava. Uvođenje modela cjelodnevne škole kao jednog od najučinkovitijih modela ostvarenja misije suvremene osnovne škole, praćeno je i povećanjem obvezne satnice tjelesne i zdravstvene kulture. Prostorna prilagodba škola aktivnostima cjelodnevne škole važan je zadatak u osiguravanju uvjeta za njegovu provedbu. Trenutno osnovne škole imaju ograničene prostorne, infrastrukturne, materijalne i druge resurse, te zaposlenici imaju smanjene stvarne mogućnosti za organizaciju i provedbu očekivanih oblika odgojnoobrazovnog rada kojim bi odgovorili na potrebe povećanja prosječnih postignuća i smanjenja razlika među skupinama učenika.

Novih 165 učionica za srednjoškolce

Da bi se povećao obuhvat u gimnazijama sa sadašnjih 30 na 35 posto osigurano je 75.253.832,00 eura čime se namjerava osigurati 165 učionica za gimnazijske programe. Projektni prijedlozi u ovom natječaju mogu se predati od 3. lipnja do 6. kolovoza pri čemu je najniži iznos potpore 100 tisuća eura, a najviši 20 milijuna.

Gimnazijske programe kojima je svrha daljnji nastavak obrazovanja, pohađa oko 30 posto učenika u Hrvatskoj što je među najnižim udjelom u odnosu na prosjek država članica EU-a od 52 posto. Broj upisanih učenika u gimnazijske programe u odnosu na ukupan broj upisanih učenika u srednjoškolske programe izrazito varira od županije do županije. U Gradu Zagrebu 40,90 posto učenika pohađa gimnazijske programe dok je taj postotak sve manji u ekonomski slabijim županijama. Na primjer, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji iznosi 18,74 posto. Strukovne programe obrazovanja pohađa 70 posto učenika, što je jedan od najvećih udjela učenika na višoj srednjoškolskoj razini strukovnoga obrazovanja u Europi. Učenici četverogodišnjih i petogodišnjih strukovnih programa svoju završnost stječu izradom i obranom završnog rada, a ako žele prohodnost prema visokom obrazovanju obvezno polažu i ispite državne mature. U ljetnom roku 2020., 83 posto učenika strukovnih škola prijavilo je ispite državne mature, 67 posto ih je položilo, a 61 posto je nastavilo visoko obrazovanje iz čega je razvidno da Hrvatska producira kadrove u strukovnom obrazovanju koji završavaju pretežito u visokom obrazovanju. Međutim, prema prvim analizama o odustajanju od visokog obrazovanja, razvidno je da značajan udio u napuštanju čine upravo studenti koji dolaze iz strukovnih škola. Rezultati studije Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj pokazuje da u većini zemalja visoko obrazovanje uspješnije završavaju učenici iz općeg obrazovanja. Rezultati međunarodnog istraživanja PISA iz 2018. pokazali su da u Hrvatskoj učenici s boljim socioekonomskim položajem i roditeljima više razine obrazovanja u pravilu pohađaju gimnazijske programe i ostvaruju bolje rezultate u istraživanju.

Stoga je cilj Poziva poboljšanje općeg srednjeg obrazovanja te modernizacija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, planirane su reformske intervencije koje obuhvaćaju veću stopu sudjelovanja u gimnazijskim programima, što će posljedično pozitivno utjecati na stopu završetka visokog obrazovanja koja je također niska u odnosu na prosjek EU kao i optimizaciju, racionalizaciju i prilagodbu strukovnih obrazovnih programa razvojnim potrebama gospodarstva, odnosno smanjivanje suficitarnih strukovnih programa.

Zadnje novosti

Tri nova poziva za vrtiće, osnovne i srednje škole

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je natječaje kojima se povećavaju kapaciteti i osiguravaju bolji programi obrazovanja Povećan broj vrtića, jednosmjenska nastava u osnovnim školama