Sustav financijske transparentnosti postoji kako bi svi koji pune proračun EU u svakom trenutku mogli znati tko je, koliko i u koju svrhu koristio zajednička sredstva
Sustav financijske transparentnosti je, najjednostavnije rečeno, baza podataka o primateljima financijskih sredstava i proračuna EU. Kako bi korištenje sredstava bilo što dostupnije svima koji sudjeluju u stvaranju proračuna EU i time se osigurala kontrola nad postupcima dodjele financijskih sredstava, posegnulo se za najpravednijim rješenjem – svi su podaci o korisnicima sredstava javni.
Na taj je način, dostupnošću, izbjegnuta osnovna sumnja da se sredstva u čijem prikupljanju sudjeluju svi građani i sve institucije EU troše neodgovorno i na pogrešan način jer svi mogu pristupiti tim podacima i saznati tko ih i u koju svrhu koristi. Građani i države članice EU tako mogu saznati tko i zašto koristi sredstva koja su izdvajali u zajednički proračun, odnosno, da li su i kako iskoristili mogućnosti koje su im bile na raspolaganju.
U bazi podataka se nalaze informacije o tome tko koristi, odnosno, dobiva financijska sredstva, s kojom svrhom, preciznije koja je namjena izdataka te gdje se korisnik nalazi kao i iznos i vrsta izdataka. Uz ove podatke, dostupni su i podaci o nadležnoj službi koja je dodijelila financijska sredstva, iz kojeg dijela proračuna EU su ta sredstva stigla do korisnika te u kojoj je godini iznos sredstava zabilježen u financijskom izvještaju.
S ovim podacima je korištenje sredstava EU transparentno, a mogućnosti zloupotrebe zajedničkog proračuna svedeno na minimalnu razinu.
Italija je prva, ali nismo ni mi najgori
Baza podataka precizno prikazuje korisnike sredstava pa je, između ostalog, moguće uočiti da je u prošlom financijskom razdoblju Italija bila najuspješniji korisnik sredstava sa 23 milijarde 933 milijuna eura, iza nje su Španjolska s 23 milijarde 105 milijuna eura, Francuska s 12 milijardi 347 milijuna i Njemačka s 8 milijardi 282 milijuna eura. Među najuspješnijim korisnicima slijede Grčka sa 7 milijardi 126 milijuna, Rumunjska s 5 milijardi i 72 milijuna dok je Portugal koristio 5 milijardi i 17 milijuna. Slovenija je koristila 2 milijarde 339 milijuna, Hrvatska 2 milijarde 316 milijuna, a Belgija 1 milijardu i 845 milijuna nakon kojih slijede drugi korisnici, njih ukupno 15816, a koristili su ukupno nešto više od 135 milijardi i 129 milijuna eura u 102 programa EU. Pritom su države članice i nacionalne agencije bile najveći korisnici, u 74 posto slučajeva, dok su privatne tvrtke koristile 10 posto ovih sredstava, a ostatak se odnosi na javna tijela, međunarodne organizacije, treće zemlje i druge korisnike.
Osim prikaza korištenja sredstava po godinama, prikazan je i način upravljanja, programi unutar kojih su sredstva korištena te, već spomenuto, imena subjekata koji su sklopili ugovore o korištenju sredstava. Uz podatke o korisnicima, tu su, između ostalog razvrstane nevladine i neprofitne udruge kao korisnici, fondovi koji su korišteni, statusi projekata i odgovorni odjeli za korištenje sredstava.
Zašto je važna transparentnost
Ova razina transparentnosti umnogome pruža dovoljnu sigurnost korisnicima proračuna da su sredstva koja su im odobrena višestruko opravdana, a na drugoj strani predstavljaju jamstvo svima koji sudjeluju u stvaranju i punjenju proračuna da su sredstva dodijeljena u planirane svrhe. Mogućnost provjere korisnika, izvora sredstava, ostvarenih iznosa, realizacije i drugih podataka osnova su zaštite proračuna, ali ne i jedina sredstva provjere korištenja zajedničkih sredstava. Na taj se način ostvaruju osnovne ideje samog postojanje EU kao zajednice čiji je cilj osnažiti svaku svoju članicu i realizirati strateške ciljeve EU i to ne samo na njenom području. To je jedan od odgovora zašto se financiraju projekti i korisnici izvan EU.
Pritom je važno istaknuti da se proračun EU štiti na razne načine, radom specijalnih tijela koje postoje unutar administracije EU. Mjere za borbu protiv prijevara, rješavanje sukoba interesa, postupci unutarnjih kontrola, mjere zaštite, uvjetovanosti u pogledu zaštite vladavine prava samo su dio aktivnosti i regulacija koje se koriste kako bi se zaštitio proračun EU.
