Štefica Cvek u raljama digitalnog doba

Do 2030. godine 80% stanovništva EU steći će osnovne digitalne vještine, a EU će dati 250 milijardi eura poticaja za digitalizaciju iz instrumenta NextGenerationEU

 

Suvremeni život nezamisliv je bez digitalne tehnologije. U prilog tome vrijedi spomenuti da se više od 25 % svih industrijskih i osobnih uslužnih robota proizvede se u Europi.

Pandemija je pokazala koliko je digitalna tehnologija korisna i ubrzala njenu primjenu. EU digitalnom strategijom želi postići da promjene u životima ljudi budu u interesima građana i poduzeća te pridonijeti ostvarenju cilja klimatski neutralne Europe do 2050. U tu svrhu EU će dati 250 milijardi eura poticaja za digitalizaciju iz instrumenta NextGeneration EU.

Europska komisija je čvrsto odlučila da ovo bude „digitalno desetljeće” Europe uspostavljajući vlastite standarde i jačajući digitalnu suverenost. Stoga se intenzivno radi na brojnim strategijama i dokumentima. Riječ je o Aktu o digitalnim uslugama kojim se nastoji osigurati sigurno i odgovorno internetsko okruženje, Aktu o digitalnim tržištima kako bi postojala pravedna i otvorena digitalna tržišta, Europskom aktu o čipovima čiji je cilj povećanje konkurentnosti i otpornosti Europe u području poluvodičkih tehnologija. Europski digitalni identitet pruža jamstvo potpuno kontrole nad količino informacija koje se dijele s trećim stranama, dok se bolja zdravstvena zaštita, sigurniji i čišći promet, učinkovitija proizvodnja i jeftinija i održivija energija nastoji osigurati pomoću umjetne inteligencije.

Europska podatkovna strategija pritom postavlja EU kao uzorni primjer društva koje iskorištava moć podataka, a Europska industrijska strategija ima za cilj osigurati vodeću ulogu europske industrije u prelasku na klimatsku neutralnost i digitalno vodstvo.

Koristi i rizici od umjetne inteligencije

Umjetna inteligencija (UI) može pomoći u rješavanju mnogih problema u društvu. No to je moguće samo ako je tehnologija visokokvalitetna i ako se njezinim razvojem i korištenjem stječe povjerenje građana. Zbog toga će strateški okvir EU-a koji počiva na vrijednostima EU-a građanima uliti povjerenje da prihvaćaju rješenja koja se temelje na umjetnoj inteligenciji, a poduzeća potaknuti da ih razvijaju i primjenjuju.

Zato je Europska komisija predložila skup mjera za poticanje izvrsnosti za umjetnu inteligenciju te pravila koja će osigurati da se u tu tehnologiju može imati povjerenja.

Uredba o europskom pristupu umjetnoj inteligenciji i ažuriranje Koordiniranog plana o umjetnoj inteligenciji bit će jamstvo sigurnosti i poštovanja temeljnih prava građana i poduzeća te će povećati ulaganja i inovacije u zemljama EU-a.

Komisija predlaže nova pravila kako bi se osiguralo da se u EU-u upotrebljavaju sigurni, transparentni, etični i nepristrani sustavi umjetne inteligencije pod ljudskim nadzorom. Zato su sustavi UI razvrstani prema riziku pri čemu se kao neprihvatljivi smatraju svi sustavi s jasnom prijetnjom građanima EU-a, od sustava za društveno vrednovanje do igračaka s glasovnom pomoći koja potiče opasno ponašanje djece.

 

Sustavi s visokim rizikom su oni koji u kritičnoj infrastrukturi kao što je prometna može ugroziti život i zdravlje građana; u strukovnom obrazovanju ili osposobljavanju koje osobi može uvjetovati pristup obrazovanju i usmjeriti profesionalni život (npr. bodovanje ispita); u sigurnosnim dijelovima proizvoda (npr. primjena umjetne inteligencije u robotski potpomognutim kirurškim zahvatima); u zapošljavanju, kadrovskom upravljanju i pristupu samozapošljavanju (npr. softver za razvrstavanje životopisa u postupcima zapošljavanja); u osnovnim privatnim i javnim uslugama (npr. ocjenjivanje kreditne sposobnosti koje građanima može uskratiti dobivanje kredita); u provođenju zakona koje se može kositi s temeljnim pravima građana (npr. evaluacija pouzdanosti dokaza); u upravljanju migracijama, azilom i granicama (npr. provjera vjerodostojnosti putnih isprava); u pravosuđu i demokratskim procesima (npr. primjena zakona na konkretan skup činjenica).

Svi ti sustavi pomno će se ocjenjivati prije stavljanja na tržište i tijekom njihova životnog ciklusa.

Za sustave kao što su chatbotovi vrijede minimalni uvjeti u pogledu transparentnosti kako bi korisnici mogli donositi utemeljene odluke i smatraju se sustavima ograničenog rizika. Na korisnicima je da odluče hoće li se upustiti u interakciju ili odustati od upotrebe aplikacije.

Neograničeno korištenje aplikacija kao što su videoigre s UI-jem ili filteri za neželjenu e-poštu smatraju se sustavima s minimalnim rizikom. U toj se kategoriji nalazi najveći dio UI sustava. Ona nije zahvaćena novim pravilima jer su ti sustavi minimalno ili nimalo rizični za prava ili sigurnost građana.

Projekti i ulaganja u UI

Europska Komisija planira uspostaviti javno-privatno partnerstvo za umjetnu inteligenciju, podatke i robotiku radi definiranja i provedbe zajedničkog strateškog programa za istraživanje, inovacije i uvođenje u Europi te ulaganje u njega, dodatne mreže centara izvrsnosti u području UI-ja radi poticanja razmjene znanja i stručnosti, razvoja suradnje s industrijom te poticanja raznolikosti i uključivosti, kao i centre za testiranje i eksperimentiranje, koji omogućuju iskušavanje vrhunske tehnologije u stvarnim uvjetima. Uz to, razvijat će se i digitalnoinovacijski centri, jedinstvene kontaktne točke putem kojih poduzeća mogu dobiti tehnička znanja i mogućnost za eksperimentiranje i testiranje prije ulaganja te platforma „UI na zahtjev”. Bit će to središnja europska zbirka resursa u području UI-ja (npr. stručnih znanja, algoritama, softverskih okvira, razvojnih alata) za namjene unutar industrije i javnog sektora.

EU je već financirao razne projekte u području UI-ja u svim područjima društva, od poljoprivrede do zdravstva, proizvodnje ili prometa. Među brojnima, tu je neurorehabilitacija u oporavku pacijenata oboljelih od COVID-a 19 u jedinicama intenzivne njege, a projekt CDAC pridonio je razvoju i kliničkoj validaciji inovativnih tehnologija koje su u Europi već pomogle u rehabilitaciji više od 3 000 pacijenata koji su doživjeli moždani udar.
WeVerify, na primjer, je projekt koji nudi verifikacijske sustave kao što je dodatak za internetske preglednike koji provjeravateljima činjenica, novinarima, aktivistima za ljudska prava i građanima pomaže u provjeri vjerodostojnosti videozapisa i fotografija na internetu. Komisija svake godine planira ulagati milijardu eura u UI u okviru svojih programa Digitalna Europa i Obzor Europa.

Dodatni cilj je tijekom ovog desetljeća u EU-u privući ulaganja u umjetnu inteligenciju u ukupnom iznosu većem od 20 milijardi EUR godišnje. Mehanizam za oporavak i otpornost pomoći će da se ta ulaganja ubrzaju i cilj nadmaši.

 

Za više informacija obratite nam se na: info@logickamatrica.eu

Zadnje novosti