Plodovi zemlje i zajednička poljoprivredna politika EU

Poljoprivredna politika EU se razvija kao zajednički plan koji uključuje nacionalne posebnosti, potrebe i ciljeve. Hrvatski cilj je povećati poljoprivrednu proizvodnju do 2030. za 30 posto

 

Jedna od prvih zajedničkih politika EU je poljoprivredna politika, uspostavljena prije više od šezdeset godina. Zajednička poljoprivredna politika je umnogome drugačija od ostalih politika jer poljoprivreda ima svoje specifičnosti.

Između ostalog, dohodak ostvaren u poljoprivredi manji je od nepoljoprivrednog dohotka, poljoprivreda ovisi o vremenskim uvjetima i klimi više nego ijedna druga grana privrede, plasman poljoprivrednih proizvoda je nesiguran zbog nužnog vremenskog razmaka između potražnje potrošača i mogućnosti odgovora poljoprivrednika. Stoga se poljoprivredna politika razvija kao zajednički plan koji uključuje nacionalne posebnosti, potrebe i ciljeve.

Strateški plan Republike Hrvatske u okviru ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027., SP ZPP RH, jest programski strateški dokument i temelj za korištenje sredstava europskih poljoprivrednih fondova, EFJP i EPFRR, i primjenu alata i instrumenata ZPP-a  kao što su izravna plaćanja, ruralni razvoj, sektorske intervencije.

Modernizacija kroz devet specifičnih ciljeva

Potrebe i prioriteti poljoprivrede i ruralnih područja u Hrvatskoj utvrđeni su za devet specifičnih ciljeva ZPP i međusektorski, horizontalni cilj čija je uloga modernizirati sektor poticanjem i razmjenom znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima te poticanje njihovog prihvaćanja, koji su propisani temeljnim uredbama nove, reformirane ZPP.

Spomenuti ciljevi su: povećanje konkurentnosti i usmjerenosti na tržište, poboljšanje položaja poljoprivrednika u vrijednosnom lancu, potpora održivom dohotku kao ciljevi usmjereni na jačanje otpornosti sektora. Ciljevi usmjereni jačanju zaštite okoliša i djelovanja u području klime su doprinos ublažavanju klimatskih promjena, poticanje održivog upravljanja prirodnim resursima te zaštita bioraznolikosti. Unapređivanje kvalitete života u ruralnim područjima ostvaruje se kroz potporu generacijske obnove, promicanje zapošljavanja i rasta te osiguranje hrane visoke kvalitete.

Projekti koji se mogu financirati sredstvima Fonda alociranim za razdoblje 2021.-2027. u iznosima od 65% do 85% posto su ulaganja u infrastrukturu poljoprivrednog sektora, jačanje konkurentnosti, konkurentnost poljoprivrede i šumarstva, projekti koji se bave gospodarskim razvojem u ruralnim područjima, spomenuta proizvodnja visokokvalitetne hrane, potpora prihodima poljoprivrednika i tržišne mjere te pametni rast poljoprivrednih tehnologija i zeleno gospodarstvo s niskim razinama ugljika.

Prvim nacrtom SP ZPP RH programirano je ukupno 77 intervencija: izravnih plaćanja, sektorskih intervencija te intervencija ruralnog razvoja, za koje je osigurano 3.393.546.640 EUR-a sredstava iz europskih fondova, odnosno 3.662.186.755 EUR-a iz sredstava državnog proračuna RH. Odabrane intervencije će se provoditi  u RH u razdoblju 2023. – 2027. u okviru SP ZPP RH, a usmjerene su prema rješavanju utvrđenih potreba i usklađene s međusobno povezanim gospodarskim, okolišno-klimatskim i društvenim ciljevima određenima na razini EU-a, uzimajući pri tome u obzir posebnosti hrvatske poljoprivrede i ruralnih područja.

Pametna sela su novi koncept razvoja ruralnih područja

Dohodak od poljoprivrede je još uvijek ispod prosjeka nacionalnog dohotka iz ukupnog gospodarstva i nužno je osigurati potporu kojom se poljoprivreda približava prosjeku ukupnog gospodarstva. Potpora dohotku kroz izravna plaćanja osigurava stalan prihod poljoprivrednicima. Ova potpora je nužna za zadržavanje poljoprivrednika, odnosno poljoprivredne proizvodnje i stanovništva u ruralnom prostoru.

Osnovni preduvjeti povećanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje su povećanje produktivnosti odnosno proizvodnje vezane uz nove tehnike i tehnologije, uključujući digitalizaciju, a koje će povećati produktivnost i rada i resursa. Tu je inicijativa Pametnih sela kao novi koncept razvoja ruralnih područja na razini Europe. Samo za tu inicijativu je na razini EU definirano financiranje s najmanje 2,4 milijarde eura u razdoblju do 2027. godine. Pametna sela su zajednice u ruralnim i otočnim područjima koje koriste inovativna rješenja kako bi maksimalno razvile vlastite snage i iskoristile sve mogućnosti za svoj razvoj. U pametnim selima tradicionalne i nove usluge unaprjeđuju se digitalnim i telekomunikacijskim tehnologijama, inovacijama i boljom uporabom znanja u korist lokalnog stanovništva i gospodarstva. Koncept pametnog sela ne znači isključivo primjenu digitalnih alata, no upravo njihovo korištenje predstavlja polugu koja sredinama pomaže da bolje iskoriste svoje resurse i poboljšaju atraktivnost i kvalitetu života na ruralnim područjima.

Najvažnija je motivacija

Uz to, predviđene su investicije u primarnu proizvodnju i preradu između ostalog i s ciljem stvaranja proizvoda više dodane vrijednosti te poseban fokus na prepoznatljivost proizvoda. Zbog toga je kreiran Sustav poljoprivrednih znanja i inovacija – AKIS, Agriculture Knowledge and Innovation System, čija je uspostava obvezna za sve države članice EU-a. S obzirom na velike potrebe u gotovo svim segmentima poljoprivrede i ruralnog razvoja, alokacija za investicije u primarnu proizvodnju i preradu uistinu neće zadovoljiti identificirane potrebe u petogodišnjem razdoblju provedbe SP ZPP. No, upravo iz tog razloga, još uvijek dostupna sredstva iz Programa ruralnog razvoja 2014. – 2022., a koja su u 2021. uvećana za dodatne alokacije iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. te EURI sredstava, usmjeravaju se na mjere potpore, odnosno investicije u poljoprivrednu proizvodnju. No, ne treba zanemariti da je ključan faktor ispunjenja ciljeva strategija, uključujući i ciljeve iz Programa Vlade RH u vezi s povećanjem poljoprivredne proizvodnje za 30 % do 2030. godine, motivacija je samih poljoprivrednih proizvođača za neophodne promjene na njihovim gospodarstvima.

Zadnje novosti