Ovoga puta ćemo pametnije! Fond vrijedan 86,7 milijardi eura za zelenu energetsku infrastrukturu

Socijalnim fondom za klimu olakšat će se prelazak na obnovljive izvore energije i smanjenje energetskih poreza i naknada

Nije dovoljno samo reći „zbogom“ fosilnim gorivima. Potrebno je krenuti u novom smjeru i stoga je Europska unija, kako bi ispunila svoje klimatske ciljeve, revidirala pravila o financiranju prekograničnih projekata za energetsku infrastrukturu. U tu su svrhu donesene odluke o postupnom ukidanju financiranja projekata povezanih s prirodnim plinom, o preusmjeravanju tih sredstava za vodikovu infrastrukturu, kao i prikupljanju te skladištenju ugljika. Usporedo s novim pravilima koja su stupila na snagu u lipnju 2022. doneseno je više projekata koji se odnose na energiju iz obnovljivih izvora na moru te je olakšana njihova integracija. Svi novi infrastrukturni projekti moraju doprinijeti klimatskim ciljevima EU-a za 2030. i 2050. Time se zapravo prekida potpora Europske unije za infrastrukturu temeljenu na fosilnim gorivima.

Kako bi podržala najranjivije skupine i male poduzetnike, Europska unija će 2026. godine osnovati Socijalni fond za klimu čiji je proračun procijenjen na 86,7 milijarde eura. Fond će se djelomično, do 65 milijardi eura financirati dražbom emisijskih jedinica iz ETS II, a dodatnih 25 posto pokrivat će se nacionalnim sredstvima. Podržavat će se samo mjere i ulaganja kojima se poštuje načelo „nenanošenja bitne štete“ i kojima se nastoji smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima. Fond će pomoći u prelasku na obnovljive izvore energije i uključiti mjere za smanjenje energetskih poreza i naknada, poticaje za obnovu zgrada, korištenje automobila za zajedničku upotrebu te uspostavu tržišta rabljenih električnih vozila.

Što su transeuropske energetske mreže

Politika transeuropskih energetskih mreža, TEN-E, usmjerena je na povezivanje energetske infrastrukture država članica EU-a. Uredbom TEN-E utvrđeno je, u skladu s ažuriranim ciljevima za 2030. i ciljem klimatske neutralnosti do 2050., jedanaest prioritetnih koridora i tri prioritetna tematska područja, definirani su novi projekti od zajedničkog interesa među državama članicama EU-a, uvedeni su projekti od zajedničkog interesa između EU-a i trećih zemalja, naglašena je uloga projekata energije vjetra na moru i isključeno je financiranje EU-a za buduće projekte prirodnog plina. Njome se promiče integracija obnovljivih izvora energije i novih tehnologija čiste energije u energetski sustav, nastavlja povezivati regije koje su trenutačno izolirane u odnosu na europska energetska tržišta, jačaju postojeće prekogranične interkonekcije, promiče suradnja s partnerskim zemljama i predlažu načini za pojednostavnjenje i ubrzavanje postupaka izdavanja dozvola i odobrenja.

Od solarne energije, biomase i vodika do oceana

Planom REPowerEU uvedena je strategija za udvostručenje kapaciteta solarne fotonaponske energije na 320 GW do 2025. i za ugradnju 600 GW do 2030. Plan je uključivao i postupno uvođenje pravne obveze ugradnje solarnih ploča na nove javne, komercijalne i stambene zgrade te strategiju za udvostručenje stope uvođenja toplinskih crpki u centraliziranim i komunalnim sustavima grijanja. Na temelju plana države članice moraju utvrditi i donijeti planove za namjenska područja za obnovljive izvore energije, uz skraćene i pojednostavnjene postupke izdavanja dozvola. Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora koja je trenutačno na snazi predviđen je cilj od 3,5 % udjela naprednih biogoriva i bioplina u prometnom sektoru do 2030. i prijelazni cilj tog udjela od 1 % do 2025. Dok se zadržava postojeće ograničenje od 7 % za biogoriva prve generacije u cestovnom i željezničkom prometu, na razini EU-a uvodi se obveza prema kojoj opskrbljivači gorivom moraju osigurati određeni udio, 6,8 %, goriva s niskim emisijama i goriva iz obnovljivih izvora, a uvodi se i proširenje područja primjene kriterija EU-a za održivost bioenergije kako bi se obuhvatili biomasa i bioplin za grijanje i hlađenje te proizvodnja električne energije. Komisija je u srpnju 2021. objavila prijedlog direktive o energiji iz obnovljivih izvora s ciljem da udio naprednih biogoriva i bioplina do 2030. bude 2,2 % i s prijelaznim ciljem od 0,5 % do 2025., što se mora uskladiti s novim ciljevima plana REPowerEU.  Parlament i Vijeće neformalno su postigli dogovor o jačanju regulatornog okvira za uporabu energije iz obnovljivih izvora u prometu, uključujući kombinirani podcilj od 5,5 % za napredna biogoriva i obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla, uključujući minimalnu razinu od 1 % za obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla.

Tri zadatka za vodik

Komisija je donijela europsku strategiju za integraciju energetskog sustava i novu strategiju za vodik kako bi istražila na koji način proizvodnja i uporaba obnovljivog vodika mogu doprinijeti dekarbonizaciji gospodarstva EU-a. Strategija za vodik uključuje tri cilja: elektrolizatori snage najmanje 6 GW za vodik iz obnovljivih izvora u EU-u i proizvodnja do milijun tona vodika iz obnovljivih izvora do 2024; elektrolizatori snage najmanje 40 GW za vodik iz obnovljivih izvora i proizvodnja do 10 milijun tona vodika iz obnovljivih izvora u EU-u do 2030., dok je treći cilj uvođenje vodika iz obnovljivih izvora u velikim razmjerima od 2030. nadalje. Komisija je u svojem planu REPowerEU postavila cilj proizvodnje 10 milijuna tona domaćeg vodika iz obnovljivih izvora i uvoza 10 milijuna tona vodika iz obnovljivih izvora do 2030. Parlament i Vijeće neformalno su se složili da će postaviti obvezujući cilj od 42 % vodika iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji vodika u industriji do 2030. „Strategija EU-a za iskorištavanje potencijala energije iz obnovljivih izvora na morau za klimatski neutralnu budućnost“ procjenjuje potencijalni doprinos energije iz odobalnih obnovljivih izvora i nadilazi uska definicija faktora proizvodnje energije. U okviru strategije predlaže se povećanje proizvodnje električne energije iz odobalnih obnovljivih izvora u EU-u s trenutačne razine od 12 GW na najmanje 60 GW do 2030. te na 300 GW do 2050. U Uredbi o TEN-E-u utvrđeni su konkretni koraci za postizanje ambicija utvrđenih u strategiji za energiju na moru, a najnovijim izmjenama Direktive o energiji iz obnovljivih izvora koje se provode u okviru plana REPowerEU skraćuju se i pojednostavnjuju postupci izdavanja dozvola.

U dokumentu Komisije pod nazivom „Plava energija: Djelovanje potrebno za iskorištavanje potencijala energije europskih mora i oceana do 2020. i kasnije“ predstavljen je akcijski plan za potporu razvoju energije oceana, uključujući energiju valova, snagu plime i oseke, pretvorbu toplinske energije i energiju gradijenta saliniteta. U „Strategiji EU-a za iskorištavanje potencijala energije iz obnovljivih izvora na moru za klimatski neutralnu budućnost“ također je istaknuto da bi se industrija morskih obnovljivih izvora energije do 2030. trebala povećati pet puta, a do 2050. 25 puta.

 

 

Zadnje novosti