Od Osijeka i Rijeke, preko Karlovca i Pule do Čakovca i Vukovara ili što nam donosi Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027.

U Rijeci se nalazi Dječja kuća, centar za djecu smješten u staroj ciglenoj zgradi industrijske kulturne baštine sagrađene 1889. godine, a inspiriran Alisom u zemlji čudesa. „Čarobna kutija“ s labirintom, suvremeno je dizajniran razigrani višemodularni prostor posvećen djeci i njihovim nesputanim maštarenjima. U zgradi se nalazi i multifunkcionalna dvorana za projekcije, konferencije, gaming, te prostor digitalnih uređaja, računala i 3D printera, kako bi djeca, između ostalog, koristila suvremene tehnologije u prostoru koji je namijenjen samo njima. Riječ je o projektu financiranom s 68,21 milijuna kuna bespovratnih sredstava u okviru ITU mehanizma.

Na svjetskoj razini bilježi se sve veća nejednakost među ljudima i među mjestima u kojima žive. Stanje je kritično i u državama članicama Europske unije te je potrebno strateški planirati teritorijalni razvoj kako bi se nejednakosti što više smanjile. U tu svrhu donesena je Teritorijalna Agenda 2030., strateški dokument na razini EU kojim se promiče teritorijalna kohezija te održiva i uključiva budućnost na razini čitave Europske unije, uvažavajući pritom posebnosti i različite razvojne potrebe svih država članica i njihovih različitih područja.

Drugi važni strateški dokumenti na temu kohezije i razvoja urbanih područja na europskoj razini su Povelja iz Leipziga te Urbana agenda Europske unije u kojima se opisuju sljedeći ciljevi: poboljšanje kvalitete života u urbanim područjima te poticanje održivog i integriranog urbanog razvoja.

Hrvatski integrirani teritorijalni program

Kako bi odgovorila zahtjevima Teritorijalne agende 2030. Republika Hrvatska donijela je Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine koja je usklađena s nadređenim europskim strateškim dokumentom kroz razvojni smjer „Ravnomjerni regionalni razvoj”, strateški cilj 13. „Jačanje regionalne konkurentnosti”.

Nadalje, kako bi odgovorila zahtjevima Europske unije o održivom i ravnomjernom razvoju EU, Republika Hrvatska je uvela novi program kohezijske politike – Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. (dalje u tekstu: ITP) kojim upravlja Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Integrirani teritorijalni program uspostavljen je na temelju prijašnjeg mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja za razdoblje 2014. – 2020. i na temelju pouka stečenih u tom razdoblju. U novom financijskom razdoblju 2021. – 2027. ITP usredotočit će se na jačanje regionalne konkurentnosti te na uravnoteženi regionalni razvoj obzirom da je u Republici Hrvatskoj velik problem teritorijalnog disbalansa po pitanju razvijenosti. U sklopu ITP-a posebna se pozornost posvećuje najudaljenijim dijelovima RH kojima je pomoć najpotrebnija. Postojanje samo jednog programa za provedbu ITU mehanizma pojednostavit će način njegove provedbe čime će se povećati mogućnost relokacije sredstava kao i mogućnost postizanja integracije.

Tri prioriteta ulaganja

U sklopu Integriranog teritorijalnog programa koriste se sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj (minimalno 8% sredstava EFRR-a) te iz Fonda za pravednu tranziciju u iznosu od 1,52 milijardi eura.

Alokacija Integriranog teritorijalnog programa podijeljena je u tri prioriteta te po područjima ulaganja ITP-a:

Prioritet 1. – Industrijska tranzicija hrvatskih regija

  • Poslovna infrastruktura za MSP-ove

Prioritet 2. – Jačanje zelenog, čistog, pametnog i održivog gradskog prometa u okviru integriranog teritorijalnog ulaganja u gradovima

  • Vozni park čistog gradskog prometa
  • Biciklistička infrastruktura
  • Digitalizacija prometa kad je dijelom namijenjena smanjenju emisija stakleničkih plinova: gradski promet

Prioritet 3. – Razvoj urbanih područja kao pokretača regionalnoga rasta i razvoja njihovih funkcionalnih područja te razvoj održivih i zelenih otoka

  • Obnova stambenih građevina radi povećanja energetske učinkovitosti, demonstracijski projekti i mjere potpore
  • Obnova radi povećanja energetske učinkovitosti ili mjere energetske učinkovitosti za javnu infrastrukturu, demonstracijski projekti i mjere potpore
  • Visokoučinkovita kogeneracija, centralizirano grijanje i hlađenje
  • Sanacija industrijskih lokacija i onečišćenog zemljišta
  • Zaštita prirode i bioraznolikosti, prirodna baština i resursi, zelena i plava infrastruktura
  • Zaštita, razvoj i promicanje resursa javnog turizma i turističkih usluga
  • Zaštita, razvoj i promicanje kulturne baštine i kulturnih usluga
  • Fizička obnova i sigurnost javnih prostora
  • Inicijative za teritorijalni razvoj, uključujući pripremu teritorijalnih strategija : https://razvoj.gov.hr/vijesti/poziv-za-utvrdjivanje-ispunjenosti-preduvjeta-za-provedbu-mehanizma-integriranih-teritorijalnih-ulaganja-itu-mehanizma-u-financijskom-razdoblju-2021-2027/5073

 

Novi, ambiciozniji planovi za 22 hrvatska grada

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije najavilo je za prosinac 2022. godine objavu Poziva za utvrđivanje ispunjenosti preduvjeta za provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja u financijskom razdoblju 2021. – 2027. kako bi se utvrdila područja u kojima će se provoditi ITU mehanizam. Zatim slijedi sklapanje Sporazuma o provedbi ITU mehanizma nakon čega će uslijediti objava poziva za dodjelu bespovratnih sredstava te odabir i provedba projekata.

U odnosu na razdoblje 2014. – 2020. kada je ITU mehanizam obuhvaćao 4 urbane aglomeracije te 4 veća urbana područja, u novom programskom razdoblju kandidati za provedbu ITU mehanizma su 22 grada koji imaju uspostavljena urbana područja u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske:

  • središta urbanih aglomeracija: Osijek, Rijeka, Split, Zagreb;
  • središta većih urbanih područja: Bjelovar, Dubrovnik, Karlovac, Pula, Sisak, Slavonski Brod, Šibenik, Varaždin, Vinkovci, Zadar;
  • središta manjih urbanih područja koji su sjedišta županija: Čakovec, Gospić, Koprivnica, Krapina, Pazin, Požega, Virovitica, Vukovar.

ITU mehanizam – put do novih lica gradova

Cilj ITU mehanizma je pretvoriti gradove u regionalne centre kroz razna ulaganja poput ulaganja u poslovnu infrastrukturu, održivi urbani promet, obnovu brownfield lokacija, uređenje društvene infrastrukture, očuvanje otočnog prostora, razvoj kulturnih usluga, energetsku učinkovitost i slično. ITU mehanizam vrijedan je instrument za provedbu projekata od lokalnog značaja koji mogu pozitivno utjecati na razne razvojne potrebe određenog područja. ITU mehanizmom potiče se suradnja lokalne zajednice, poduzetnika, rješavaju se konkretni problemi određenog područja te se sustav upravljanja EU fondovima decentralizira.

Uspješnost ITU mehanizma vidljiva je kroz provedene projekte u razdoblju 2014. – 2020. Prema podacima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u tom periodu u sklopu ITU mehanizma ugovoreno je 127 projekata ukupne vrijednosti 2,31 milijardi kuna. Zahvaljujući ITU mehanizmu do sada je obnovljeno 9.000 m2 brownfield lokacija, poboljšana je prometna infrastruktura izgradnjom novih biciklističkih staza te nabavom dodatnih autobusa, a poduzetnici su dobili svoje poduzetničke zone i inkubatore. Kao primjer uspješnog projekta financiranog putem ITU mehanizma tu je spomenuta Dječja kuća te nova zgrada Gradske knjižnice u Rijeci. To je samo mali dio napretka koji je ostvaren zahvaljujući ITU mehanizmu.

Integrirana teritorijalna ulaganja pružaju veliku priliku za razvoj koju nijedan grad željan napretka ne smije propustiti, stoga je važno na vrijeme početi razvijati projektne ideje i prijaviti se na natječaje.

Ukoliko želite više saznati o samom procesu prijave projektnih prijedloga, kontaktirajte nas na info@logickamatrica.eu.

 

Zadnje novosti