Zadnjeg dana lipnja istječe rok za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti namijenjena obnovi nakon potresa. Obnova će biti nastavljena, a financirat će se sredstvima iz NPOO-a, Nacionalnog programa oporavka i otpornosti
Sabor, Vlada, Muzej Mimara, Umjetnički paviljon, samo su neke od institucija čije se zgrade neće stići obnoviti sredstvima iz Fonda solidarnosti EU.
Do kraja lipnja Hrvatska treba iskoristiti nešto više od milijardu eura iz Fonda solidarnosti EU, no to neće uspjeti jer je do sada predano zahtjeva za alokaciju sredstava u iznosu od 513,7 milijuna eura, a to je nešto više od pola, 51,22 posto osiguranih sredstava. Razlozi zbog kojih nisu utrošena sva raspoloživa sredstva su brojni, od imovinsko-pravnih prepreka, složenih birokratskih uvjeta, nedostatka projekata i drugih. Između ostalog, zbog sporosti obnove promijenili smo tri ministra te obnovu sada vodi ministar Bačić čija su tri cilja vezana uz obnovu – iskoristiti što više sredstava iz Fonda solidarnosti EU do kraja lipnja, stambeno zbrinuti stradale koji žive u kontejnerima i zamjenskom smještaju te ubrzati obnovu. Donesen je i novi zakon koji, pojednostavljeno, centralizira tijela nadležna za obnovu, ujednačava proceduru, omogućava jedinstvenu javnu nabavu, ukida nepotrebne dokumente i sudionike u obnovi, što bi sve trebalo ubrzati proces obnove.
Što je do sada učinjeno?
Prema podacima Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine do sada su isplaćena 342,2 milijuna eura, odnosno 34,12 posto ukupne alokacije. Ministarstvo je objavilo i da je od 1318 ugovorenih projekata dosad završeno 569 od kojih se na zgrade odnosi 257 projekata, a ostali projekti su bili mjere poput hitne sanacije, privremenog smještaja i financiranja službi spašavanja.
Trenutno se radovi izvode na 239 projekata obnove javnih zgrada, što su bolnice, škole, muzeji i sakralni objekti te 111 projekata infrastrukture kao što su ceste i komunalna infrastruktura u vrijednosti 1,8 milijardi eura.
Do sada ugovoreni projekti vrijedni su 2,96 milijardi eura i nameće se pitanje da li obnova prestaje krajem lipnja i kako će se financirati projekti nakon toga? Procedura nalaže da Hrvatska ostaje bez sredstava iz Fonda solidarnosti koja ne uspije iskoristiti od sada raspoloživih 490 milijuna eura do kraja lipnja, ali to ne znači i da će obnova stati.
Odakle sredstva za obnovu nakon lipnja ili što je NPOO
Obnova se nastavlja financirati iz sredstava Nacionalnog programa oporavka i otpornosti. Riječ je o programu koji je nastao u okviru nastojanja EU da ublaži najveću ekonomsku krizu od Drugog svjetskog rata izazvanu pandemijom koronavirusa 2020. U svibnju 2020. Europska komisija je predložila plan oporavka za Europu, u srpnju je postignut dogovor o planu oporavka, odnosno instrumentu pod nazivom „EU sljedeće generacije” kao i Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2021. do 2027., da bi u veljači 2021. u Europskom parlamentu postignut dogovor o uspostavi posebnog Mehanizma za oporavak i otpornost, Recovery and Resilience Facility – RRF. Riječ je o paketu vrijednom 1,8 bilijuna eura čiji je cilj ublažiti gospodarske i socijalne posljedice pandemije koronavirusom, ali i učiniti gospodarstvo održivijim i otpornijim, a društvo spremnije na nove izazove i prilike. Za korištenje sredstava iz Mehanizma, svaka je članica EU morala pripremiti vlastiti plan za oporavak i otpornost, akcijski plan projekata, mjera i reformi. Hrvatska je pritom dala posebnu pozornost reformama i investicijama, osobito onima koje se odnose na zelenu i digitalnu tranziciju i transformaciju koje čine okosnicu Plana.
Koliko sredstava je namijenjeno Hrvatskoj?
Hrvatska je za svoj Plan u okviru Mehanizma osigurala financijska sredstva u iznosu od gotovo 9,9 milijardi eura, od čega je 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, a oko 3,6 milijardi eura povoljnih zajmova.
Tim će se Planom pridonijeti postizanju pametnog, održivog i uključivog rasta, uz povećanje broja radnih mjesta, produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva, kao i jačanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije Hrvatske.
Plan je strukturiran na način da obuhvaća pet komponenti i jednu inicijativu, a riječ je o gospodarstvu, javnoj upravi, pravosuđu i državnoj imovini, obrazovanju uključujući znanost i istraživanje te tržištu rada i socijalnoj zaštiti. Zdravstvo predstavlja petu komponentu, a inicijativa se odnosi na obnovu zgrada.
U slučajevima započete, a nedovršene obnove primijenit će se tzv. blending fondova, a to znači da se jedan projekt financira iz više izvora. Najavljeni su i novi pregovori s Europskom komisijom za dodatnu alokaciju koja bi bila namijenjena energetskoj obnovi, a sve u okviru novog poglavlja NPOO-a.
Za više informacija o ovoj i drugim temama obratite se na:
info@logickamatrica.eu
