Kratki vodič kroz provedbu konstruktivne obnove

Glavna i najvažnija želja svih koji su se našli na potresom pogođenom području nakon inicijalnog šoka izazvanog katastrofom je postala normalizacija svakodnevnog života i povratak u stare okvire. Među brojnim aspektima života koji se razmatraju u normalizaciji je svakako i obnova stradalih privatnih kuća i zemljišta, ali i javnih objekata koji služe kao fokus točke društvenog života zajednice. Putem konstruktivne obnove objekata kulturne baštine, budućnost u kojoj se život odvija na poznati način, ali ujedno sa svim kvalitetama novog se nalazi nadohvat ruke uz uspješnu realizaciju koju omogućava Fond solidarnosti.

Što je konstruktivna obnova i tko na istu ima pravo?

Jednostavno rečeno, konstruktivna obnova je oblik građevinskog zahvata na postojećoj građevini kojim se omogućava obnova postojećih konstrukcijskih elemenata građevine u svrhu uspostave njezine mehaničke stabilnosti i otpornosti te posljedično ojačanje konstrukcije (u slučaju nužne potrebe). Radovi koji se smatraju prihvatljivima za ovakav postupak uključuju pripremne radove, demontaže i rušenja, zemljane radove (radnje i predradnje koje se dotiču ukopanih dijelova) te radove na obnovi konstrukcije (betonske, armiračke, tesarske, zidarske, armirano betonske radove te radove čeličnih konstrukcija i elemenata). Ostali oblici radova se uvjetno mogu izvoditi, ali samo u mjeri koja je nužno potrebna za popravak/pojačanje konstrukcije.

Pravo na konstrukcijsku obnovu kulturne baštine su stekle sve zgrade stradale u potresu s dodijeljenom žutom ili crvenom oznakom oštećenja, a čiji prijavitelji se klasificiraju kao tijela državne vlasti i uprave, jedinice lokalne (područne) samouprave, vjerske zajednice, ustanove kojima su osnivači RH ili JLP(R)S te udruge i organizacije civilnog društva u području kulture, medija i umjetnosti. Uz neke dodatne uvjete (polaganja prava na građevinu, dokaza pravnog statusa i sl.), svi prijavitelji iz sfere kulturne baštine su svoje prijave uputili Ministarstvu kulture i medija, nadležnom provedbenom tijelu državne vlasti za provođenje konstruktivne obnove nad zgradama kulturne baštine.

Iz riječi u djela – uspješna provedba projekta

Po potvrđivanju uspješnosti prijave, suočavate s novim korakom, provedbom projekta konstruktivne obnove koji Vam na prvi pogled može zazvučati strašno i nerazumljivo. Pojmovi poput pragova javne nabave, projektiranja, provedbenog tijela i zahtjeva za nadoknadom sredstava (ZNS) nisu nešto s čime se nužno susrećete na svakodnevnoj bazi, ali nemojte se odmah prepustiti očaju i odustati od projekta.

Svaka provedba projekta počinje s postupcima javne nabave, koji predstavljaju nadmetanje ponuđača različitih roba, usluga i radova za obavljanje projektnih aktivnosti koje potražujete. Prije svega morate razlučiti u koju kategoriju spadate: NOJN-ovce ili obveznike javne nabave. NOJN je kratica za neobveznike javne nabave, odnosno pravne (i fizičke) osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi te se njihovi postupci nabave roba, radova i usluga reguliraju na poseban način, ovisno o nadležnom tijelu i fondu iz kojeg sredstva sufinanciranja dolaze.

Nabave za kategoriju NOJN-a se mogu podijeliti u dvije osnovne grupe po kojima ih možete jasno razlikovati: nabave čija je vrijednost ispod propisanog praga uključujući iznos praga (400.000,00 HRK za robe/usluge, odnosno 1.000.000,00 HRK za radove) za koje je dovoljno ishoditi ponudu jednog ponuditelja te ne idu na javnu objavu (u tom slučaju može se sklopiti ugovor s odabranim ponuditeljem ili izdati narudžbenicu) te nabave iznad propisanog praga za koje se raspisuje Poziv na dostavu ponuda na stranici strukturnih fondova.

S druge strane, obveznici javne nabave se moraju voditi Pravilnikom o provedbi postupaka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove (NN 126/21, 19/22, 132/22). Obveznici javne nabave koji nabavljaju usluge i robe do iznosa od 200.000,00 HRK (bez PDV-a) odnosno radove do iznosa 500.000,00 HRK (bez PDV-a) navedene nabave provode slanjem upita na barem jedan gospodarski subjekt po vlastitom izboru putem elektroničke pošte ili sustava EOJN – jednostavna nabava – obnova. Iznad navedenih pragova, a do europskih pragova Naručitelj može uputiti poziv na dostavu ponude putem EOJN RH – Nabava obnova  na adrese  po vlastitom izboru, najmanje tri gospodarska subjekta ili Poziv na dostavu ponude objaviti u EOJN RH – nabava obnova. U iznimnim slučajevima kada je potreba za žurnim postupanjem nastala zbog okolnosti koje Naručitelj nije mogao predvidjeti, izbjeći niti otkloniti, a nisu posljedica njegova djelovanja i/ili propuštanja te se odnose na potrebu očuvanja ljudskog života i zdravlja, imovine ili sprečavanja daljnje štete na imovini povezanoj s ugovorom, Naručitelj može neovisno o iznosu predmeta nabave, a do europskog praga, sklopiti ugovor s jednim odabranim gospodarskim subjektom te pri tome mora detaljno obrazložiti razloge i okolnosti te odluku potkrijepiti odgovarajućim dokazom, a Odluku o odabiru javno objaviti na internetskoj stranici Naručitelja.

Pogodnost koja je omogućena u sklopu projekata konstruktivne obnove je mogućnost objave takvih nabava u obliku jednostavnog postupka u trajanju od 8 dana, što znatno skraćuje vrijeme čekanja i omogućava vam brži postupak, potpis ugovora i početak izvođenja radova. Svaki proces nabave prati svoju jasnu logiku po koracima, od imenovanja stručnog povjerenstva (koje će pratiti cjelokupni postupak nabave), otvaranja i rangiranja ponuda do odabira najpovoljnijeg ponuđača i sklapanja ugovora s istim. Naravno, cjelokupni proces mora biti transparentan i pošten, bez umjetnog favoriziranja pojedinih izvođača, kako ne biste riskirali financijske korekcije ili otkazivanje ugovora i povrat sredstava u punini.

Većina posla Vas pak očekuje kada se nabava izvođača završi te se pristupi izvođenju aktivnosti koje su predviđene projektom, kao i redovitoj komunikaciji s nadležnim Ministarstvom. Prije svega, provođenje aktivnosti podrazumijeva konstantan i neumoran rad na različitim aspektima obnove i gradnje za koje je potrebna dobra priprema. Aktivnosti se u pravilu sastoje od provođenja nekih početnih istraživanja kako bi se ustvrdilo pravo stanje građevine nakon potresa, izrade sve potrebne projektno-tehničke dokumentacije i odobrenja nadležnih tijela te izvođenja radova (koji se mogu podijeliti na hitne radove i radove obnove konstrukcije) uz obavezno prisustvo stručnog nadzora građenja. Izvođenje radova na obnovi konstrukcije zauzima najveći dio vremena obnove zgrade, što se i očituje u financijskoj slici projektnih sredstava. Stoga je jasno da se posebna pozornost treba posvetiti tijeku radova i dinamici na gradilištu, što uključuje pažljivo nadgledanje radova, razumijevanje građevinske terminologije i konstantan kontakt s izvođačem, nadzorom i projektantom kako bi se eventualni nesporazumi i nedoumice riješili prije nego situacija eskalira.

Rokovi predstavljaju veliku prepreku na putu do uspješne realizacije projekta, budući da je propisima Fonda solidarnosti strogo i precizno određeno vrijeme prihvatljivosti troškova za čije ćete realizaciju dobiti sredstva. Iako se čini daleko, sredina 2023. godine kada se predviđa kraj projektnih aktivnosti će doći za čas te stoga trebate učiniti sve u svojoj moći da provedbu držite pod čvrstom kontrolom. Stoga, prije svega je potrebno, koliko god je to u vašoj moći kao investitora, disciplinirati situaciju na gradilištu u najvećoj mjeri. Upoznajte se s terminologijom građevinske struke, barem u mjeri i u područjima koje vaš projekt zahtjeva, kako biste mogli ravnopravni komunicirati s izvođačima. Znanje građevinske struke će Vam uvelike pomoći u razumijevanju zahtjeva koje pred Vas stavlja izvođač (u vidu dodatnih radova, produženja predviđenog roka završetka i sl.) te deduciranju stvarnoga stanja gradilišta. Uz to, gotovo je obavezno razviti bliski odnos sa svim akterima na gradilištu, kako biste neke situacije koje predstavljaju potencijalne probleme mogli riješiti brzo i razumno, na obostranu korist. Iako su svi investitori vezani uz zgradu koja se obnavlja, ponekad neće biti moguće progurati sve Vaše želje, bilo zbog ograničenja Fonda i Ministarstva, bilo zbog tehničke nemogućnosti izvođenja određenih stvari u relativno kratkom roku. Izvođač koji Vam je istovremeno i prijatelj vam stoga služi kao sigurnost da će sve biti izvedeno po pravilima struke.

Također, ne treba se bojati ni Ministarstva kao provedbenog tijela, iako se treba spremiti na konstantnu prepisku s pojedincima koji će biti zaduženi za Vaš projekt te redovito ažuriranje i slanje informacija. Ministarstvo će uvelike pomoći u razumijevanju administrativnih zadataka koje morate odraditi kako bi projekt bio prihvatljiv, a to se ponajprije odnosi na razumijevanje potrebe izrade Zahtjeva za nadoknadu sredstava (ZNS) na redovitoj bazi (u pravilu mjesečnoj ili tromjesečnoj). Sam ZNS predstavlja svojevrsno izvješće o napretku radova na zgradi, ali i kao temelj za potraživanje sredstava koja su Vam zajamčena ugovorom. Svaki ZNS prati određenu formu te se njegove stavke moraju pravilno i precizno ispunjavati, kako biste skratili vrijeme čekanja na sredstva i izbjegli komplikacije. Sredstva u ZNS-u potražujete na dva načina – metodom nadoknade i metodom plaćanja, ali im je zajedničko da ih potražujete za aktivnosti koje su već izvršene, a nikako za buduće planirane. Metoda nadoknade se odnosi na sve troškove koji su nastali i za koje je plaćen izdani račun, što dokazujete bankovnim izvadcima i potvrdama o plaćanju s referencom na navedeni račun. S druge strane, metoda plaćanja se odnosi na realizirane troškove koje još uvijek niste platili unatoč izdanom računu. Po primitku sredstava, navedeni ćete račun platiti te dostaviti potvrdu o plaćanju Ministarstvu u dogovorenom i primjerenom roku (5-10 dana). Iz svega navedenoga proizlazi vrlo važna stavka svakog projekta, a to je prikupljanje, sortiranje i čuvanje dokumentacije koja se odnosi na radove. Ona uključuje račune, privremene situacije i potvrde o plaćanjima, ali istovremeno podrazumijeva dokazne dokumente koje dobivate od izvođača i nadzora (građevinske knjige i dnevnike, izvješća nadzora i sl.).

Na samome kraju, projekt završavate podnošenjem završnog ZNS-a u kojem se potražuju finalni troškovi (u pravilu okončane situacije) i radovi na obnovi konstrukcije službeno završavaju. Kao glavni dokaz završetka radova, u sklopu spomenutog završnog ZNS-a, Ministarstvo priznaje završno izvješće nadzornog inženjera, koje terminski i sustavno prikazuje kronologiju radova te uključene strane. Još jedna od posebnosti ovakvih projekata je i to da uobičajeni dokumenti koji označavaju službeni kraj projektnih aktivnosti (poput uporabne dozvole) nisu nužna dokumentacija koja se prilaže u završnom ZNS-u, što je također veliko olakšanje kada razmišljate o rokovima provedbe. Ipak, unatoč službenom završetku radova i konačnom puštanju u pogon Vašeg obnovljenog objekta, nemojte zaboraviti na obvezu arhiviranja i čuvanja sve relevantne dokumentacije na rok od minimalno 10 godina, jer uvijek postoji mogućnost da će Vaš projekt biti predmet provjere i revizije, što je uobičajen postupak u svim fondovima EU.

 

Ako ste detaljno upoznati s procesom provedbe i svim njegovim pojedinostima, onda Vam uspješno izvršavanje projektnih aktivnosti neće biti nemoguć zadatak. Ono što uvijek morate držati na umu tokom cijelog vremena provedbe jest činjenica da su mirno i sigurno upravljanje projektom, koordinacija svih aktera te stalna i pravodobna komunikacija ključ završetka konstruktivne obnove te vraćanja objekta u pogon, čime osiguravate dobrobit cijele zajednice i ponovno aktiviranje društvenih aktivnosti koje su prestale kao posljedica potresa. Ukoliko pak još uvijek imate neka pitanja ili nedoumice vezane uz proces provedbe, obratite nam se na info@logickamatrica.eu ili drago@logickamatrica.eu kako bismo Vam pomogli i uputili dublje u sve detalje provedbe.

Zadnje novosti