„Kazni se sam ili ću te ja kazniti“

Prema Općim uvjetima koji se primjenjuju na projekte financirane iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, Korisnik je obvezan provesti ugovoreni projekt s pažnjom dobrog gospodarstvenika, transparentno, izvještavajući nadležna provedbena tijela, pružajući im podatke zatražene u svrhu praćenja provedbe projekta, u skladu s najboljom praksom u predmetnom području, Ugovorom, odredbama Uredbe (EU) br. 1303/2013 te ostalim relevantnim pozitivnim propisima donesenima na temelju iste, kao i primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom. Provedba projekta isključiva je odgovornost Korisnika, čak i kada Korisnik provodi projekt s jednim ili više partnera.

Svaki korisnik bespovratnih sredstava kojem je izdana Odluka o sufinanciranju projekta, prije samog potpisivanja Ugovora o sufinanciranju, dobije na uvid prijedlog Ugovora sa zahtjevom za provjeru vlastitih općih informacija, kao što su provjera naziva, sjedišta, IBAN računa itd. Također, Korisnicima se daje mogućnost komentiranja Ugovora tj. kreiranje stavaka Ugovora, koje će PT-ovi razmotriti te ih, eventualno, prihvatiti i uvrstiti u finalni Ugovor o sufinanciranju.

Čitajući i proučavajući Opće i posebne uvjete Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za naše klijente u procesu pripreme Ugovora sa provedbenim tijelima, primijetio sam da u Ugovoru nigdje nije navedena odgovornost PT-ova u provedbi projekta. Sva odgovornost se prebacuje na korisnike, koje se penalizira financijskim korekcijama ukoliko zgriješe u provedbi projekta.

Financijske korekcije mogu iznositi 5%, 10%, 25% i 100% pojedino sklopljenog ugovora u sklopu provedbe projekta, a ukoliko je po pojedinom ugovoru utvrđeno više nepravilnosti korekcije se ne zbrajaju kumulativno, već se određuje jedinstvena stopa ispravka u obliku najviše određenog postotka financijske korekcije kao penalizacija korisnika. Namjerno koristim riječ „penalizacija“, jer je to u biti kažnjavanje korisnika radi nepravilnosti u provedbi projekta. Ova tema posebno me zainteresirala nakon što sam pretraživao po relevantnim internetskim stranicama na kojima nisam mogao naći nikakve informacije o izrečenim financijskim korekcijama na projektima koji su sufinancirani iz EU fondova. Korisnici kojima su izrečene financijske korekcije većinom šute i radije plate kaznu, nego da pišu prigovor i godinama čekaju odgovor.

Prema dostupnim podacima, SAFU je proveo 448 provjera nepravilnosti. Odluka o utvrđenim nepravilnostima izdana je 367 puta, dok je samo u 81 Odluci utvrđeno da nepravilnosti nema. Ukupan iznos financijskih korekcija iznosi nešto više od 512 milijuna HRK. Od ukupnog broja korisnika za koje su donesene Odluke o nepravilnosti, oko 97% njih su obveznici Zakona o javnoj nabavi. U postocima te brojke izgledaju još i gore, jer je u 81,92% slučajeva izrečena financijska korekcija, a samo u 18,08% nisu utvrđene nepravilnosti. Ovo ne da je zastrašujuće, nego može izazvati potpuni financijski slom korisnika bespovratnih sredstava. Utjeha je jedino to što je samo oko 3% financijskih korekcija izrečeno poduzetnicima, pa neće doći do većih poremećaja u gospodarskim kretanjima. Međutim, opet će se sve izrečene financijske korekcije preliti preko leđa poreznih obveznika, a da ni sami neće biti svjesni što se dogodilo.

Samo po sebi nameće se pitanje u čemu je problem? Zašto je priprema i provedba javne nabave problem obveznicima Zakona o javnoj nabavi? Tko snosi posljedice za financijske korekcije? Takva i slična pitanja mogla bi se postavljati u nedogled, a jedini odgovor koji se nameće je da je za sve „kriv“ korisnik koji ne zna provesti projekt sukladno pravilima igre. Međutim, tko je postavio pravila igre i zašto je cjelokupna odgovornost i krivica na korisniku?

Prema Uredbi (EU) 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. godine o ESI fondovima države članice imaju prvu razinu odgovornosti za istraživanje nepravilnosti te za provođenje potrebnih financijskih korekcija i za postupke povrata sredstava. U slučaju sustavnih nepravilnosti država članica proširuje svoje istražne radnje kako bi obuhvatila sve operacije koje bi mogle biti obuhvaćene nepravilnostima. Drugu razinu istraživanja nepravilnosti provodi Europska komisija, te rezultati mogu utjecati na otkazivanje cijelog ili dijela doprinosa Unije programu i od države članice zahtijeva povrat sredstava kako bi se iz financiranja Unije isključili izdaci kojima se krši primjenjivo pravo. Dakle, pravila igre su postavljena na način „kazni se sam ili ću te ja kazniti“.

Podaci kako su „kažnjeni“ korisnici bespovratnih sredstava navedeni su ranije, međutim da li je sva odgovornost samo na njima? Provedbena tijela vole za sebe reći da su partneri i podrška korisnicima u provedbi projekata. Da li je to stvarno tako? U komunikaciji s nekim načelnicima i gradonačelnicima često čujem pritužbe na PT2. Neodgovaranje na službene upite, odgovaranje na upite putem telefona, krivo navođenje, prekoračenje rokova u provjeri i odobrenju ZNS-ova, učestale promjena dodijeljenog voditelja projekta od strane PT2 te neujednačena tumačenja odredbi Ugovora različitih djelatnika PT-ova samo su neke od pritužbi.

Prema Izvješću o obavljenoj reviziji učinkovitosti provedbe Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Državnog ureda za reviziju za razdoblje 2014.-2017. utvrđeno je da je u mjerodavnim tijelima zaposlen nedovoljan broj djelatnika. Također, prisutne su poteškoće u zadržavanju djelatnika koji tijekom rada steknu odgovarajuće znanje i iskustvo te je utvrđena izraženija razlika broja djelatnika i iskazanih stvarnih potreba. Vidljivo je da nedostatak djelatnika s potrebnim znanjem i iskustvom te fluktuacija djelatnika negativno utječu na provedbu projekata. Samim time može se zaključiti da u PT-ovima nešto „ne štima“. Svaki korisnik, koji smatra da mu provedbena tijela nisu pružila adekvatnu podršku, može podnijeti prigovor Upravljačkom tijelu na rad PT-ova.

Nemojte očekivati brz odgovor, oboružajte se strpljenjem i pišite požurnice. U sklopu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije oformljen je Sektor za horizontalna pitanja i postupanje po prigovorima, unutar kojeg djeluje Služba za postupanje po prigovorima koja rješava sve prigovore korisnika. MRRFEU o riješenim prigovorima priprema Izvješća o riješenim prigovorima te šalje PT-ovima radi ujednačavanja postupanja i dijeljenja dobre prakse.

Također, u 2018. godini UT je provelo 20 provjera na razini sustava (redovnih godišnjih i ad hoc). Utvrđena su neusklađena postupanja s propisanim procedurama za postupanje tijela u sustavu za upravljanje kontrole OPKK, nepridržavanje propisanih rokova, neodgovarajuće čuvanje revizijskog traga te su utvrđeni propusti u kontroli postupaka javne nabave od strane PT2 kao i u provedbi postupaka javne nabave od strane korisnika.

Nadalje, ako niste zadovoljni odgovorom na prigovor možete se obratiti i Državnom uredu za reviziju te Agenciji za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA).

Na kraju, nameće se pitanje da li je uopće takav sustav za upravljanje kontrole održiv? Što se želi postići nastavkom takve prakse? Da li treba podijeliti odgovornost za provedbu projekta između korisnika i PT-ova?

Definitivno ovakav sustav za upravljanje kontrole nije održiv za korisnike, koji će se, zbog izrečenih financijskih korekcija, naći u velikim problemima s likvidnošću. Ukoliko se želi izbjeći dodatna zaduženja korisnika, povećanje prireza za građane pojedinih JLS-ova, povećanje naknada za komunalije i ostalih pristojba potrebno je pravednije podijeliti odgovornost.

I dalje najveća odgovornost za uspješnu provedbu projekta treba biti na korisniku, ali ne „isključiva“. Potrebno je uvesti i jasna pravila za situacije kada u provedbi „pogriješe“ PT-ovi, kako bi se financijske korekcije svele na minimum te bi se penalizirali samo oni korisnici koji se u provedbi projekta prema PT-ovima ne ponašaju partnerski i ne provode svoj projekt u maniri dobrog gospodara.

Također, za razmisliti je da PT-ovi preuzmu na sebe obvezu ex-ante provjere dokumentacije o nabavi, bez obzira na vrijednost projekta, jer se najveći broj financijskih korekcija odnosi na greške u pripremi i provedbi javne nabave.

Autor: Drago Pavlek, Stručnjak za pripremu i provedbu EU projekata

Zadnje novosti

Houston We Have a Problem!!!

U utorak, 14. svibnja 2019. godine  u  termama  Sveti Martin  zasjedao je  Odbor za praćenje Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“. Dnevni red je bio aktualan

Još malo pa nestalo!

Kaže potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić: „Jako sam zadovoljan dinamikom provođenja mjera, obradom prijava i isplatama iz Programa ruralnog razvoja. U posljednje

Europski fondovi kao rješenje za sve?

Tijekom predizborne kampanje za Europski parlament pažnju javnosti između ostalih zaokuplja korištenje sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Tema ESI fondova/EU fondova nije nova,

Close Menu

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj