Kako i zašto smo se okupili u Bruxellesu na šestoj konferenciji Platforme pravedne tranzicije?

Šesto izdanje konferencije Platforme za pravednu tranziciju (JTP) održano je od 24. do 26. listopada u konferencijskom centru koji nosi ime po Albertu Borschetteu, luksemburškom piscu i diplomatu fascinantnog života, europskom povjereniku između 1970. i 1976. godine. U organizaciji GD REGIO i GD ENER, ovaj „hibridni“ događaj okupio je  više od 1000 registriranih sudionika, od kojih je 200 osobno prisustvovalo konferenciji. Sastali smo se nakon tri godine pauziranja zbog pandemije bolesti COVID-19.

Shvatili smo brzo da povjerenici pozivaju na kontinuiranu predanost

Konferencija je okupila različite interesne skupine, tj. dionike. Bili su tamo predstavnici nacionalnih, lokalnih i regionalnih vlasti, gospodarski i socijalni partneri te predstavnici Europske komisije. Povjerenici Elisa Ferreira i Kadri Simson održali su uvodne govore na otvorenju konferencije u ponedjeljak, 24. listopada.

Povjerenica Ferreira pozvala je dionike pravedne tranzicije na kontinuirano kolektivno djelovanje – posebno na osnaživanje ideja i entuzijazma na lokalnoj razini – dok se programiranje Fonda za pravednu tranziciju (JTF) ne završi.

“Pozivam sve vas: ostanite predani, ostanite aktivni, neka se vaš glas čuje i neka svi radimo zajedno – države članice i regije, lokalne vlasti i sindikati, mladi i nevladine organizacije – za zelenu tranziciju u kojoj nitko neće biti zapostavljen”, rekla je povjerenica Ferreira.

 

Okupljanje u kritičnom trenutku i dvije hrvatske regije

Konferencija je pružila prostor zajednici za razmjenu znanja i dobrih praksi u kritičnom trenutku, u kontekstu rata u Ukrajini, energetske krize, inflacije, energetskog siromaštva, ali i napredovanja u fazi implementacije JTF-a.

Komisija je obavijestila dionike o trenutačnom stanju programiranja JTF-a. Dosad je odobreno 13 programa u 9 država članica, mobilizirajući oko 6,1 milijardu eura. Ti su programi povezani s 19 teritorijalnih planova Pravedne tranzicije, a ukupno ih se očekuje oko 70. Također, predstavnici EK obavijestili su sudionike konferencije da intenzivno rade s državama članicama i regijama na raspravi o posljednjim detaljima i pitanjima povezanima s planovima radi usvajanja svih programa do kraja 2022. kako bi se mobilizirala sredstva i usmjerio ubrzani proces tranzicije.

Što se nas tiče, Hrvatska ima dva područja u kojima će doći do tranzicije ovog tipa, Istarsku i Sisačko-moslavačku županiju – to su regije s visokom emisijom CO2 koja se mora transformirati. Ta će promjena imati učinke na razne aspekte života, od zapošljavanja do demografije. Gašenje i ukidanje, postupno smanjivanje navedenih djelatnosti utjecat će na gospodarstvo, zapošljavanje, socijalni i demografski aspekt života. To je prilika za investiranje i uvođenje inovativnih aktivnosti, podršku transferu naprednih tehnologija, primjeni prihvatljivih tehnologija čiste energije i infrastrukture po prihvatljivim cijenama i smanjenje emisije CO2, investicije u digitalizaciju, povezanu kružnu ekonomiju, kao i investicije u dodatno obrazovanje i stjecanje novih vještina radno sposobnog stanovništva.

Tematske rasprave bile su usmjerene na izazove i prilike

Tematske sesije 24. i 25. listopada uključivale su inspirativne prezentacije, primjere dobre prakse i strastvene rasprave sudionika panela i publike. Ključne teme bile su pronalaženje rješenja za trenutačne izazove kao što je energetsko siromaštvo, razvoj konkretnih projektnih ideja i kriterija odabira te pronalaženje načina za ubrzavanje napretka i održavanje zamaha u zajednici. Rasprave i studije slučaja također su se bavile potencijalom spajanja sektora i prekvalifikacije kako bi se dodala vrijednost tranzicijskom procesu, zaštitili radnici i izazovi pretvorili u pozitivne prilike za rast u zelenom gospodarstvu.

A izazova je puno. Od političkih, ekonomskih do socijalnih. Na pauzama za kavu, u razgovoru s drugim sudionicima konferencije, nerijetko se spominjao faktor VREMENA i pitanje hoćemo li stići: pripremiti programe, provesti natječaje, provesti projekte do kraja 2026. godine? Jedan od izazova koji se često spominjao jest politička stagnacija jer se ljudi osjećaju napušteno i ostavljeno, osobito u područjima u kojima se bilježi znatan gubitak radnih mjesta.

Konferencija obilježena entuzijazmom

Optimizma nije nedostajalo jer ubrzo shvatiš da imamo zajedničke izazove, poput potrebe za transparentnom provedbom, procesima koji će biti vođeni odozdo prema gore i jačim angažmanom s dionicima na lokalnoj razini, uključujući sindikate, nevladine organizacije i mlade. U raspravama je naglašena i hitnost donošenja odluka o oslobađanju obveze (su)financiranja u svim tranzicijskim regijama usred sve većeg vremenskog pritiska na ciljeve klimatske neutralnosti, ali i zbog lošeg fiskalnog položaja lokalnih i regionalnih vlasti u tranzicijskim regijama.

Nakon zatvaranja glavne konferencije u srijedu, 26. listopada, Odbor regija bio je domaćin Dijaloga na više razina o pravednoj tranziciji. Ovaj sastanak okupio je predstavnike različitih razina vlasti na okruglom stolu.

Zaključno, na događaju su sudionici sudjelovali u entuzijastičnim, izravnim razmjenama mišljenja i iskustava tijekom i usporedo sa sesijama, a konferencija je bila izvrsna prilika za umrežavanje dionika iz regija u tranziciji. Ta će se interakcija nastaviti na sljedećoj JTP konferenciji planiranoj za 2023. godinu.

Zadnje novosti

Suradnjom do znanja

U vremenu popularizacije remote rada može se očekivati da će dio naših bližih susjeda, a možda i daljih, iskoristiti prednosti hrvatskog sunca i nižih troškova