Još milijardu i dvjesto četrdeset milijuna eura za energetsku obnovu zgrada

Novim reformama i REPowerEU poglavljem ukupan iznos za sanaciju zgrada se povećao na 2,03 milijardi eura

Prije nekoliko dana Vlada je usvojila Prijedlog dodatka Nacionalnom planu oporavka i otpornosti za završno usuglašavanje sa Europskom komisijom.

U okviru tog dodatka modificirane su neke komponente NPOO-a, ali i dodane nove reforme i REPowerEU poglavlje. Cilj REPowerEU poglavlja je dekarbonizacija zgrada, ubrzanje energetske tranzicije za održivo gospodarstvo, te razvoj konkurentnog energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava.

Među komponentama dodatka je i Inicijativa C6.1 Obnova zgrada koji sadrži modifikaciju četiri postojeće reforme i povezanih investicija te tri nove reforme.

Prvobitnom alokacijom određeno je 789.037.096 eura, ali se usvojenim dodatkom predložila dodatna alokacija u iznosu od 1.241.545.000 eura. To znači da se ukupna alokacija za dekarbonizaciju zgrada penje na 2 milijarde eura. Pritom se veći dio sredstava iz dodatka NPOO-a odnosi na energetsku obnovu zgrada oštećenih u potresu, riječ je o 931 milijuna eura, a manji dio u iznosu od 281,77 milijuna eura je predviđen za energetsku obnovu zgrada neoštećenih u potresu.
Time je za sanaciju zgrada oštećenih u potresu osigurano ukupno 2,03 milijardi eura, od čega se na obnovu zgrada oštećenih potresom odnosi 1,525 milijardi eura a na ostale zgrade 505 milijuna eura.

Ovom alokacijom planira se obnoviti dodatnih 337.000 m2 zgrada oštećenih u potresu te dodatnih 598.000 m2 zgrada neoštećenih u potresu.

Obnova i za zgrade s rezervnih lista

U okviru postojećih reformi, planira se nastavak započetih investicija energetske obnove zgrada. Za zgrade neoštećene u potresu planirana dodatna alokacija raspodijeliti će se na već zaprimljene projektne prijedloge po provedenim pozivima, a koji su do sada bili na rezervnim listama jer za njih nije bilo dostatnih sredstava. To je dobra vijest jer stanari tih zgrada sada imaju novu priliku koristiti sredstva koja su im bila nedostupna. Također se planiraju i novi javni pozivi, prvenstveno za energetsku obnovu višestambenih zgrada.

Kroz energetsku obnovu zgrada oštećenih u potresima nastavlja se proces obnove i dekarbonizacije oštećenih zgrada na području Zagreba, Banovine i ostalih pogođenih područja. Financiranje započeto kroz Fond solidarnosti kontinuirano se nastavlja kroz Mehanizam za oporavak i otpornost za zgrade javnog sektora.
U dodatku plana predlaže se izmjena određenih pokazatelja reforme C6.1.R2 Razvoj adekvatnih vještina u kontekstu zelenih poslova potrebnih za obnovu nakon potresa.

Konačno – plan stambene politike

Nadalje, u okviru reformi C6.1.R3 Povećanje učinkovitosti, smanjenja administrativnog opterećenja i digitalizacija procesa obnove osnažuje se uloga postojećih One stop shopova koji će sudjelovati u kampanjama s ciljem  podizanja svijesti građana o važnosti participacije, suradnje i aktivnog angažmana u planiranju i donošenju odluka o urbanim pitanjima. Kroz strategije zelene urbane obnove stvorit će se temelji za dugoročni održivi razvoj gradova i općina, a dodatna alokacija omogućit će financiranje za zelene strategije i  projekte za koje nije bilo sredstava u okviru inicijalne alokacije.

Planirano je i uvođenje novih reformi, prvenstveno provedba pilot projekta za kružnu uporabu građevinskog otpada iz zgrada sa statusom kulturnog dobra. Uvest će se i novi model za pripremu, organizaciju i provedbu programa obrazovanja odraslih usmjerenog na razvoj zelenih vještina i kompetencija u građevinskom sektoru za strane radnike iz trećih zemalja.

Predviđeno je i unaprjeđenje okvira stambene politike kroz donošenje Nacionalnog plana stambene politike i akcijskih planova, Inovativnog programa usmjerenog podizanju kvalitete stanovanja, Javnog sustava za učinkovitije upravljanje stanovima i Pilot programa za mlade. Nacionalni plan stambene politike biti će prvi srednjoročni strateški dokument iz ovog područja koji ima cilj građanima omogućiti priuštivo i kvalitetno stanovanje.

 

Zadnje novosti