Isplati li se biti dio jedinstvenog tržišta?

Kako to obično biva pred izbore za Europski parlament često se čuju razne Cost-benefit analize dosadašnjeg članstva u Europskoj uniji. Pritom ne treba zaboraviti da je članstvo u Europskoj uniji, ili bi barem trebalo biti, promatrano i s vrijednosnog stajališta. Nedugo smo proslavili još jedan Dan Europe, kada smo se podsjetili na poznatu Schumanovu deklaraciju iz 1950. godine. Ne treba zaboraviti da je Europska unija u svojoj inicijalnoj namjeri bila projekt mira i sprječavanja ponavljanja sukoba koji su obilježili prvu polovicu 20. stoljeća. Ovu činjenicu bi u Hrvatskoj posebno trebali vrednovati s obzirom da je, ne tako davno, Hrvatska i sama pretrpjela štete od ratnih razaranja. Dakle, Europsku uniju i članstvo u istoj bi trebalo promatrati, između ostalog, i kao članstvo u zajednici vrijednosti. No, najčešće se koristi od članstva vrednuju po vrijednosti u našim novčanicima. Između ostalog je to razlog zašto je temeljni pokazatelj isplativosti članstva u EU koji političari koriste, postotak korištenja sredstva iz ESI fondova, napose postotak ugovorenih sredstava jer 64% zvuči bolje od 17% koliko je isplaćeno. Ljudima treba pokazati nešto opipljivo i vidljivo.

Govoreći o materijalnim koristima članstva u Europskoj uniji, smatram da se premalo govori o koristima jedinstvenog tržišta. Zapravo, stječe se dojam da se govori samo o negativnim učincima jedinstvenog tržišta, kao što su iseljavanje, strana konkurencija, uvoz i sl. Kao da je navedeno isključivo negativno i da je za navedeno krivo jedinstveno tržište. Je li za iseljavanje kriva sloboda kretanja ljudi, jedna od četiriju temeljnih sloboda Europske unije, ili je za to krivo višedesetljetno krivo vođenje ekonomske politike i neformalne institucije koje svojom ukorijenjenošću u društvo imaju veći učinak od formalnih institucija i pozitivnog zakonodavstva Republike Hrvatske, što je jedan od uzroka slabog rasta, nedostatka investicija, nedovoljne brzine stvaranja novih radnih mjesta, nezaposlenosti, posebno nezaposlenosti mladih te u konačnici iseljavanja. Dakle, priča se može postaviti malo drugačije pa je tržišnu integraciju moguće gledati i u nešto drugačijem svjetlu.

Upravo navedeno je pokazalo istraživanje njemačke Bertelsmann Stiftung[1] (Bertelsmannove zaklade) koje pokazuje koliko je koja država članica profitirala od jedinstvenog tržišta Europske unije. Istraživanjem su obuhvaćene države članice Europske unije te države koje zajedno s državama članicama čine Europsko ekonomsko područje[2] (EEA). Istraživanje pokazuje da su od jedinstvenog tržišta profitirale sve države članice te članice EEA. Jedinstveno tržište osiguralo je veće ukupno blagostanje te veće stope produktivnosti za sve države članice. Agregatna dobrobit (welfare gain) za iznosi 461 milijardu eura godišnje. Zanimljiv podatak je da promotrimo li dobitke godišnjim per capita dohotkom, najviše dobiti po glavi stanovnika bilježi Švicarska (2.914 eura), zatim Luxembourg (2.834 eura) te Irska (1.894 eura). Treba uzeti u obzir i da navedene države imaju snažan rast produktivnosti, relativno mali broj stanovnika te visok stupanj otvorenosti. No, korist je vidljiva i kod država s velikim brojem stanovnika pa tako Njemačka, kao najmnogoljudnija država članica, bilježi godišnju korist od 1.046 eura po glavi stanovnika, a Francuska 1.074 eura.

Nas, naravno, zanima gdje je tu Hrvatska. Hrvatska u vidu produktivnosti bilježi pozitivan rast od 2,74% na razini države. Godišnje, po glavi stanovnika, Hrvatska bilježi pozitivnu promjenu od 397 eura, dok je ukupna godišnja korist 1.655 milijuna eura. Navedeni podaci govore da je jedinstveno tržište rezultiralo pozitivnim učinkom na dohotke građana Hrvatske.

Graf 1

Izvor: Bertelsmann policy paper: Estimating economic benefits of the Single Market for European Countries and regions

Graf 2

Izvor: Bertelsmann policy paper: Estimating economic benefits of the Single Market for European Countries and regions

Graf 3

Izvor: Bertelsmann policy paper: Estimating economic benefits of the Single Market for European Countries and regions

Iz podatak je jasno vidljivo da postoji značajan prostor za napredak, ali je važno istaknuti činjenicu da unatoč negativnom javnom diskursu i percepciji, podaci govore da je pristup jedinstvenom tržištu polučio pozitivne učinke na hrvatsku ekonomiju.

Gledano na razini NUTS 2 regija, Hrvatska bilježi pozitivne rezultate. Kontinentalna Hrvatska bilježi pozitivnu godišnju per capita promjenu od 390 eura, a Jadranska Hrvatska 369 eura. Gledamo li agregatne godišnje podatke vidjet ćemo da je Kontinentalna Hrvatska zabilježila značajniju promjenu (1.090 eura godišnje) u odnosu na Jadransku Hrvatsku (515 eura godišnje).

Graf 4

Izvor: Bertelsmann policy paper: Estimating economic benefits of the Single Market for European Countries and regions

Iz istraživanja je vidljivo da je pred Hrvatskom još mnogo posla kako bi pojačala rezultate, ali pozitivan pomak je vidljiv. Navedeno istraživanje pokazuje ne samo da sve države članice bilježe pozitivne učinke na blagostanje proizašlo iz stvaranja jedinstvenog tržišta, već i da konkurenti poput SAD-a, Australije, Japana i Južne Koreje bilježe negativne promjene zahvaljujući stvaranju jedinstvenog europskog tržišta.

Navedeno pokazuje da Europska unija nije samo skup lijepih želja bez stvarne koristi za „obične građane“. Namjera teksta nije hvaliti Europsku uniju, već je dati drugačiju sliku koja pokazuje kako jedinstveno tržište nije prijetnja za hrvatsku ekonomiju koja će nas osiromašiti. Jedinstveno tržište, usprkos svim nedostacima, pruža slobodu za ostvarenje pozitivnih promjena te rasta blagostanja. Podaci pokazuju da se Europska unija, unatoč problemima, ima smisla i kao vrijednosni, politički i ekonomski projekt. Samo je potrebno pogledati istini u oči i prestati kriviti Europsku uniju i jedinstveno tržište za vlastitu neodgovornost i pogrešne poteze. Unatoč svemu, čini se da se ipak isplati biti dio velikog jedinstvenog tržišta. Na izazov trebamo gledati kao mogućnost, a ne kao prijetnju.

 

Cijelo istraživanje možete naći na: https://www.bertelsmann-stiftung.de/de/themen/aktuelle-meldungen/2019/mai/eu-binnenmarkt-erhoeht-pro-kopf-einkommen-der-deutschen-um-1000-euro-jaehrlich/

 

Autor: Florijan Bašić, Savjetnik za razvoj politike zaštite okoliša i energetske učinkovitosti

 

[1] Svi podaci preuzeti su iz Policy paper Bertelsmann Stiftung „Estimating economic benefits of the Single Market for European Countries and regions“-.

[2] Švicarska, Norveška i Island

Zadnje novosti

„Kazni se sam ili ću te ja kazniti“

Prema Općim uvjetima koji se primjenjuju na projekte financirane iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, Korisnik je obvezan provesti ugovoreni projekt s pažnjom dobrog gospodarstvenika,

Houston We Have a Problem!!!

U utorak, 14. svibnja 2019. godine  u  termama  Sveti Martin  zasjedao je  Odbor za praćenje Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“. Dnevni red je bio aktualan

Još malo pa nestalo!

Kaže potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić: „Jako sam zadovoljan dinamikom provođenja mjera, obradom prijava i isplatama iz Programa ruralnog razvoja. U posljednje

Zatvori izbornik

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj