U utorak, 14. svibnja 2019. godine u termama Sveti Martin zasjedao je Odbor za praćenje Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“. Dnevni red je bio aktualan kao što treba biti s obzirom da smo po ne znam koji puta dotakli dno. A stvarno dno. To dno ne vidi ili se barem javno ne izjašnjavaju, ministrica Žalac i Premijer Plenković. Ali sada je i službeno objavljeno, a dnevni red navedene sjednice potvrdio – PLAN IZMJENE OPERATIVNOG PROGRAMA „KONKURENTNOST I KOHEZIJA“ SLIJEDOM REVIZIJE UČINKOVITOSTI. Tu istu reviziju učinkovitosti Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014. -2020. objavio je Državni ured za reviziju za razdoblje 2014. – 2017.
Kao što se navodi u dokumentu, predmet revizije bile su aktivnosti u vezi s provedbom OPKK i rezultati ostvareni do konca 2017. u odnosu na planirane ciljeve. Na „radaru“ revizije našli su svi oni akteri – tijela u čijem je djelokrugu upravljanje OPKK: Koordinacijsko tijelo, Upravljačko tijelo, Tijelo za ovjeravanje te Posrednička tijela prema prioritetnim osima iz uzorka. Naime, OPKK je financijski najveći Operativni program na koji se odnosi 64,4 % ukupno raspoloživih sredstava iz ESI fondova te se isti provodi kroz deset prioritetnih osi kojima su definirana prioritetna područja za korištenje sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. Od toga se na tri prioritetne osi: Zaštita okoliša i održivost resursa, Povezanost i mobilnost te Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje, odnosi više od polovine raspoloživih sredstava OPKK.
Osnovni cilj revizije bio je ocijeniti učinkovitost provedbe OPKK na temelju provjere primjene pravnog i institucionalnog okvira, aktivnosti u vezi s provedbom prioritetnih osi te analize podataka odnosno usporedbe financijskih pokazatelja. Čitajući navedenu analizu, osjetila sam svojevrsnu lakoću postojanja jer sam pomislila – „ Bože moj nisam samo ja koja vidim problem“, ali sam po ne znam koji puta osjetila silnu tugu i bijes – istovremeno. I sjetila se rečenice moje bake, koja je znala reći: nije siromah onaj koji nema novca u novčaniku, već onaj koji nema niš u glavi“.
Ali da se vratimo na reviziju koja je utvrdila puno lipih stvari, ali navodim samo najvažnije dijelove:
- u odnosu na ciljeve određene Planom apsorpcije, utvrđen je zaostatak u kumulativno izraženim vrijednostima za razdoblje 2015. – 2017. te je do konca 2017. ugovoreno 7,8 % sredstava manje od planiranog i odobreno 39,8 % troškova manje od planiranog;
- planirane razine ugovaranja, odobravanja troškova i plaćanja krajnjim korisnicima, utvrđene GPO-om (Godišnji plan obveza) za 2016. nisu dostignute, dok su vrijednosti planirane u GPO-u za 2017. ostvarene u skladu s planom, odnosno u vrijednostima većim od plana, nakon što su izmjenama GPO-a za 2017. planirane vrijednosti znatno smanjene;
- do konca 2017., u indikativnim godišnjim planovima poziva nisu bili jasno postavljeni rokovi za ažuriranje te postoje znatna odstupanja od plana;
- od ukupno 30 projekata iz prvotnog Popisa velikih projekata, do konca 2017. na popisu je preostalo 15 odnosno 50,0 % projekata (projekti su najčešće brisani, jer nakon revizije projektne dokumentacije svojom vrijednošću nisu pripadali velikim projektima ili nije bila pripremljena projektna dokumentacija);
- od ukupno 19 projekata s posljednjeg usvojenog Popisa velikih projekata, četiri su započela s provedbom prije planiranog roka, dok je za 15 planirani početak provedbe odgođen, i to od devet mjeseci do tri godine i tri mjeseca, zbog čega je odgođen i planirani završetak provedbe projekata;
- s posljednjeg usvojenog Popisa velikih projekata, 57,9 % projekata ukupne vrijednosti 1.309.949.635,93 EUR nije započelo s provedbom, a za pet projekata ukupne vrijednosti 611.128.490,64 EUR završetak provedbe planira se u 2023., odnosno posljednjoj godini programskog razdoblja te postoji rizik da se provedba neće završiti u roku;
- zbog naknadnog unosa podataka kao i ispravljanja uočenih pogrešaka, dolazi do odstupanja u vrijednostima navedenim u pojedinim tromjesečnim izvješćima i kasnije ažuriranim vrijednostima za isto razdoblje, a navedene vrijednosti odstupaju i od financijskih podataka u tablicama apsorpcije koje priprema MRRFEU;
- u provedbi pojedinih specifičnih ciljeva OPKK, mala je vrijednost objavljenih poziva, znatan je broj planiranih postupaka dodjele bespovratnih sredstava u pripremi, a i iznosi odobrenih troškova i sredstava plaćenih krajnjim korisnicima su mali u odnosu na rast vrijednosti ugovaranja, te postoje poteškoće u provedbi projekata;
- od ukupno raspoloživih 8.036.770.938 EUR za OPKK, preostalo je za objaviti poziva u vrijednosti 2.458.885.958,26 EUR ili 30,6 % i za ugovoriti projekata u vrijednosti 4.247.508.763,05 EUR ili 52,9 % , dok je za projekte koji su u provedbi, do konca 2023. preostalo za odobriti troškova 7.487.715.859,08 EUR ili 93,2 % te krajnjim korisnicima platiti 7.537.968.652,90 EUR ili 93,8 % raspoloživih sredstava
- u revizijom obuhvaćenom razdoblju (2014. – 2017.), sredstva planirana u državnom proračunu za provedbu OPKK izvršena su od 51,7 % do 80,9 %; uzmu li se u obzir podaci o ukupnom iznosu planiranih sredstava u državnom proračunu za promatrane četiri godine (5.307.085.363,00 kn) i ukupnom iznosu izvršenih sredstava (4.049.294.609,20 kn), od 2014. do 2017. iz državnog proračuna utrošeno je 1.257.790.753,80 kn ili 23,7 % manje od planiranog;
- u mjerodavnim tijelima zaposlen je nedostatan broj djelatnika i utvrđene su poteškoće u zadržavanju djelatnika koji radom steknu odgovarajuće znanje i iskustvo ;
- prema analizi podataka o korištenju sredstava iz EFRR-a i KF-a, u usporedbi 15 država članica EU, RH koristi navedena sredstva ispod prosjeka, odnosno prema podacima o ugovorenim sredstvima je u trećoj kategoriji korisnica, a prema podacima o odobrenim sredstvima u posljednjoj (četvrtoj) kategoriji, odnosno među najmanje uspješnim korisnicama.
Revizijom je utvrđeno da je, za projekte koji će se financirati kroz OPKK, od ukupno raspoloživog iznosa (8.036.770.938,00 EUR) preostalo za objaviti poziva vrijednosti 2.458.885.958,26 EUR ili 30,6 %, dok je do konca 2021. preostalo za ugovoriti projekata vrijednosti 4.247.508.763,05 EUR ili 52,9 %.
Za projekte koji su u provedbi, do konca 2023. preostalo je za odobriti ZNS-a vrijednosti 7.487.715.859,08 EUR odnosno 93,2 % te krajnjim korisnicima platiti 7.537.968.652,90 EUR odnosno 93,8 %.
Izvor: stranica EK, https://cohesiondata.ec.europa.eu/funds/
Uzimajući u obzir vrijednost odobrenih ZNS-a koja iznosi 549.055.078,95 EUR ili 6,8 % od ukupno raspoloživih sredstava, do konca 2023. ostaje za odobriti ZNS-a vrijednosti 7.487.715.859,05 EUR ili 93,2 % ukupno raspoloživih sredstava, što RH stavlja na 14. mjesto od navedenih 15 država članica.
Prema vrijednosti odobrenih ZNS-a države članice grupirane su kako slijedi:
- prva kategorija – 15,9 % – 19,7 %
- druga kategorija – 12,0 % – 15,8 %
- treća kategorija – 8,2 % – 11,9 %
- četvrta kategorija – 4,3 % – 8,1 % te se RH, s ostvarenih 6,8 %, nalazi u četvrtoj kategoriji.
S obzirom na to da utvrđena neiskorištena sredstva uz EU dio sadrže i nacionalni dio pa će koncem programskog razdoblja biti potrebno osigurati znatna nacionalna sredstva kako bi se financirani projekti uspješno realizirali, Državni ured za reviziju je mišljenja da navedeno može predstavljati dodatno opterećenje za državni proračun.
I sada na kraju – što nije jasno? Ako je sve jasno i ako sve nije urota ljudi koji mrze Hrvatsku i sve hrvatsko, onda djelujte i mijenjate odnos prema radu. Ubrzajte aktivnosti koje su usmjerene na ugovaranje, odobravanje ZNS-a i isplatu sredstava krajnjim korisnicima kako bi se izbjegao rizik neiskorištavanja raspoloživih sredstava prema pravilu n+3. Počnite konačno komunicirati među sobom, dogovorite se, držite se rokova. Ne očekujem da ego – tripovi nestanu – ali malo da ih stavite pod kontrolu, jer nemate se čime hvaliti, onako iskreno.
Nadam se da su na održanom sastanku članovi Odbora za praćenje Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ iskoristili sve svoje pregovaračke sposobnosti kako bi u suradnji s mjerodavnim službama EK preispitali mogućnost preraspodjele raspoloživih sredstava, uzimajući u obzir da u određenim specifičnim ciljevima, kao npr. iz PO6 postoji rizik neiskorištavanja raspoloživih sredstava dok se u pojedinim specifičnim ciljevima brže iskorištavaju raspoloživa sredstva zbog velikog broja projekata u pripremi i zbog povećanja vrijednosti pojedinih poziva.
Nadam se – ali više ne vjerujem!
Autorica: Renata Šeperić Petak, Direktorica
