U što smo usmjerili 12,19 milijardi eura iz EU fondova

Projekti usmjereni IT industriji potpomognuti su s više od 266 milijuna eura, ali i više od 1,84 milijarde eura usmjereno na projekte zaštite okoliša i obnovljivih izvora energije. To je i hrvatski novac

Do kraja godine Hrvatska zaključuje svoju prvu EU financijsku perspektivu, onu za razdoblje od 2014. do 2020., pri čemu će potrošiti kompletnu alokaciju sredstava za to programsko razdoblje od 12,19 milijardi eura, izvijestili su nedavno iz Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova,

Riječ je o sredstvima iz EU fondova, dok je još nešto više od 2 milijarde i 5 milijuna eura odobreno iz nacionalnih izvora, tako da se ukupan iznos sredstava penje na više od 14,19 odobrenih milijardi eura.

Od toga je 39,8 posto ili više od 5,65 milijardi eura iz ERDF, Europskog fonda za regionalni razvoj. Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj, EAFRD, utrošeno je 23,1 posto sredstava, odnosno 3,277 milijarde eura, a iz Kohezijskog fonda, CF, 17,7 posto što iznosi nešto više od 2,506 milijuna eura. To su najveći iznosi, dok je 15,5 posto, odnosno nešto više od 2,194 milijarde eura odobreno za projekte ESF, Europskog socijalnog fonda. Sredstvima iz EMMF, odnosno Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo financirano je 2,4 posto odnosno nešto više od 345 milijuna eura, a projektima YEI, odnosno Inicijativom za zapošljavanje mladih je pripalo 1,6 posto odnosno nešto više od 224 milijuna eura odobrenih sredstava.

Najviše smo investirali u projekte zaštite okoliša

Raščlane li se ovi iznosi na sadržaje projekata saznat ćemo koji projekti su nam bili najpotrebniji, iako njihova brojnost i iznosi ne govore i da su riješeni svi problemi na tim područjima i da je prestala potreba za pomoć EU fondova. To su, otkako je Hrvatska članica EU, i hrvatski fondovi, a iznosi odobreni za hrvatske projekte ovise o potrebama i hrvatskom participiranj u zajedničkom proračunu. Brojke govore da je najviše sredstava, nešto više od 1,84 milijarde eura usmjereno na projekte zaštite okoliša i obnovljivih izvora energije, pri čemu je iz Kohezijskog fonda investirano nešto više od 1,47 milijarde eura, a nešto više od 371 milijuna eura je stiglo iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Europski fond za regionalni razvoj s nešto više od 1,522 milijarde eura pomaže razvoj kompetencija malih i srednjih poduzeća, a sa više od 470 milijuna eura sudjeluje u projektima izgradnje infrastrukturne mreže, transporta i energije. Ti su projekti i s više od 1,035 milijarde eura financirani i sredstvima Kohezijskog fonda.

Europski fond za regionalni razvoj s nešto više od 569 milijuna eura financira projekte socijalne uključivosti, dok drugih nešto više od 589 milijuna eura dolazi iz  Europskog socijalnog fonda pa je ukupan iznos namijenjen tim projektima veći od 1,158 milijarde eura.

Istraživanjima i inovacijama je od ukupnog budžeta namijenjenog Hrvatskoj pripalo nešto više od 811 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a isti je fond s nešto više od 358 milijuna eura potpomogao projekte edukacije i radnog osposobljavanja. U te je projekte usmjereno nešto više od 776 milijuna eura, a ostalih, nešto više od 418 milijuna eura stiglo je iz Europskog socijalnog fonda.

U projekte brige o drugima investirano je više od 662 milijuna eura, a od toga 530 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda, a s nešto više od 132 milijuna eura je projekte potpomogao Europski fond za regionalni razvoj.

Za dekarbonizirano gospodarstvo 623 milijuna eura

Projekti usmjereni održivom i kvalitetnom zapošljavanju financirani su s više od 654 milijuna eura od čega je više od 429 milijuna eura stiglo iz Europskog socijalnog fonda, a nešto više od 224 milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih, dok su projekti usmjereni dekarboniziranom gospodarstvu dobili financijsku podršku u iznosu od nešto više od 623 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Taj fond i s nešto više od 277 milijuna eura financira projekte tehničke podrške dok ostatak od nešto više od 94 milijuna eura u ukupnom budžetu za te projekte dolazi iz Europskog socijalnog fonda.

Projekti usmjereni informacijskim i komunikacijskim tehnologijama potpomognuti su s više od 266 milijuna eura iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj, a isti fond je s više od 246 milijuna eura podržao i projekte prilagodbe klimatskim promjenama i prevenciji rizika od klimatskih promjena. Za projekte efikasne javne administracije Europski socijalni fond je izdvojio više od 132 milijuna eura.

Hrvatska je trenutno na 9. mjestu od 28 država članica EU po odobrenim sredstvima i u plusu je za 11,9 milijardi eura koji predstavljaju razliku između sredstava uplaćenih Hrvatskoj i onih koje država uplaćuje u zajednički proračun EU. Još jedna milijarda eura ovjerit će se do kraja godine. Svi ovi podaci govore o potrebama i stanju Hrvatske, kao i korisnosti članstva u EU.

 

 

Zadnje novosti