Izvješće Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) za 2022. godinu pokazuje da smo visoko rangirani, 5. na listi država koje proganjaju počinitelje kaznenih djela na štetu EU, ali je samo 33% postupaka pokrenuto temeljem prijava građana

Iako je Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) s djelovanjem započeo tek u lipnju 2021. njegova izvješća i djelovanje najčitanije su štivo svih dionika u Europskim strukturnim i investicijskim fondovima kao i velikog dijela hrvatske javnosti.

Ovih dana Ured europskog javnog tužitelja na čelu s Laurom Codruţa Kövesi objavio je svoje godišnje izvješće za 2022. godinu.

Iz godišnjeg izvješća već se na prvu može zaključiti kako je EPPO imao pune ruke posla. Tako je u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine na razini cijele EU, odnosno zemalja koje sudjeluju u radu EPPO-a (22 zemlje članice EU), zaprimljeno ukupno 3.318 prijava i pokrenuto 865 istraga zbog sumnji u malverzacije s EU novcem. Potencijalna financijska šteta za europski proračun iznosi 9,9 milijardi eura, dok je sveukupan broj aktivnih istraga na kraju godine iznosio 1.117, odnosno u novcu 14,1 milijardu eura. Treba naglasiti kako je čak 58% svih zaprimljenih prijava pristiglo od strane privatnih osoba što je samo dodatni pokazatelj kako javnost ima zaista velika očekivanja od ove institucije.

Najveći broj istraga tijekom 2022. pokrenuto je u susjednoj Italiji, njih čak 265 u vrijednosti 2 milijarde eura, a slijede je Rumunjska sa 121 istragom i iznosom 508,4 milijuna eura te Bugarska gdje je pokrenuta 101 istraga u vrijednosti 176,3 milijuna eura.

Kako Hrvatska stoji u cijeloj priči?

Sveukupno je od početka svog djelovanja Ured europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj, na osnovu prijava, pokrenuo 26 istraga zbog sumnji u zlouporabe EU sredstava u vrijednosti 324,1 milijuna eura. Uglavnom je riječ o sumnjivom trošenju sredstava iz EU fondova zbog malverzacija tijekom postupaka javne nabave i korupcije. Zanimljiv je podatak kako je 57% zaprimljenih prijava pristiglo od strane državnih institucija te 33% od strane samih građana.

Što se tiče podataka za 2022. godinu, Hrvatska u odnosu na države članice s najvećim brojem otvorenih istraga dosta dobro kotira. Prema iznosu štete na teret proračuna EU, u konkurenciji od 22 države članice EU, Hrvatska se s 23 pokrenute istrage i potencijalnom štetom u iznosu 313,6 milijuna eura smjestila na dosta visoko 9. mjesto ove ne baš slavne liste.

Još smo više učinkoviti sagledamo li brojke iz drugog ugla. Naime, prosječan iznos potencijalne štete u odnosu na broj pokrenutih istraga za Hrvatsku iznosi 13,6 milijuna eura, čime smo se probili na dosta visoko 5. mjesto po učinkovitosti potencijalnog činjenja štete na teret proračuna Europske unije. Od Hrvatske su po tom pokazatelju učinkovitije samo Austrija, Belgija, Njemačka i Grčka, odnosno renomirana imena u čijem smo društvu oduvijek htjeli biti.

Već imamo šest osuđujućih presuda i dva sudska postupka

U Hrvatskoj je ukupno podignuto osam optužnica, od čega je do kraja 2022. u šest slučajeva donesena osuđujuća sudska presuda, dok su dva postupka u fazi suđenja. U istom je razdoblju po nalogu EPPO blokirana imovina u vrijednosti 400.000 eura.

Do sada je najviše sumnji u nezakonito postupanje bespovratnim sredstvima EU zabilježeno u okviru programa za poljoprivredu i ruralni razvoj te programima regionalnog i urbanog razvoja.

Zahvaljujući djelovanju ove institucije svakodnevno čitamo o istragama koje su pokrenute protiv brojnih naših visokopozicioniranih državnih i lokalnih dužnosnika i ostalih aktera koji sudjeluju u muljanju javnim novcem.

Na našu žalost, EPPO je nadležan za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela koja utječu isključivo na financijske interese Europske unije, što znači da će sve utvrđene nepravilnosti u EU projektima uglavnom biti na teret državnog proračuna, odnosno samih građana RH.

EU preko Laure Codruţa Kövesi štiti svoj novac, dok Hrvatskoj, očito, još uvijek nije u interesu da uspostavi djelotvoran mehanizam kontrole trošenja sredstava iz državnog proračuna. Jer eto, živimo u Lijepoj našoj, pa nekima treba biti lijepo.