EU je izabrala energiju iz obnovljivih izvora

Dozvole za postavljanje opreme za solarnu energiju na zgradama izdavat će se u roku od mjesec dana, a do 2026. godine električne punionice za automobile trebaju biti postavljene na udaljenosti od 60 kilometara

Energetika je zaslužna za više od tri četvrtine emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji. Pokriva proizvodnju struje, grijanje te transport – sve ono što je neophodno za svakodnevni život. Uzme li se u obzir da je energetika samo jedan od šest glavnih izvora stakleničkih plinova, postaje jasno zašto je važno smanjiti emisiju stakleničkih plinova i zašto se ulažu veliki napori u ostvarenju tog  cilja posvećeni energetici. Podsjetimo, ostalih pet sektora čine industrijski procesi, korištenje otapala, poljoprivreda, korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo i gospodarenje otpadom. Povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora je ključna transformacija kojom se postiže drastično smanjenje emisija u energetskom sektoru te ostvarenje ambicioznog plana Europske unije o klimatskoj neutralnosti do 2050. Razvoj obnovljivih izvora energije također je jedan od načina za smanjenje ovisnosti o uvozu, te osjetljivosti na poremećaje na tržištu kakvi su, na primjer, izazvani pandemijom koronavirusa i ruskom agresijom na Ukrajinu. Istovremeno, EU radi i na mjerama za uštedu energije.

Obnovljivi izvori energije u EU

Više od 20 posto energetske potrošnje u Europskoj uniji dolazi iz obnovljivih izvora. Ta se brojka udvostručila u odnosu na 2004. Trenutačni cilj od 32 posto do 2030. je u procesu izmjena, nastoji se povećati na 42,5 posto, jednako kao i novi ciljevi za zgrade, grijanje i hlađenje te industriju. Države članice EU-a poziva se da nastoje postići udio od 45 posto, onaj iz Komisijina plana REPowerEU.  Plan je predstavljen u svibnju 2022. i naglašava potrebu za ubrzanim prelaskom na čistu energiju tako što će se udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije, industriji, zgradama i prometu do 2030. povećati na 45 posto. Ambiciozni planovi EU-a u području klime utvrđeni su u klimatskom paketu „Spremni za 55 %”. Cilj EU-a je smanjiti emisije stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. i postići klimatsku neutralnost do 2050. Paket obuhvaća ažuriranje direktive EU-a o energiji iz obnovljivih izvora kako bi se povećao trenutačni cilj od 32 posto za udio obnovljivih izvora energije u strukturi primarnih izvora energije u EU-u do 2030.
Zbog toga, a i zbog smanjenja ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima novo zakonodavstvo, Parlament ubrzava dobivanje odobrenja za elektrane na obnovljive izvore, uključujući solarne panele i vjetrenjače. Zastupnici Europskog parlamenta su pozvali na brže izdavanje dozvola za nove ili adaptirane elektrane na obnovljive izvore, uključujući solarne panele i vjetrenjače.

Devet mjeseci do dozvole za solarne panele i vjetrenjače

U takozvanim “područjima ubrzane proizvodnje energije iz obnovljivih izvora”, koje bi svaka članica definirala za sebe, nove instalacije bi trebale dobiti dozvole u roku od najviše 9 mjeseci. Ako nadležno tijelo ne odgovori do isteka roka, tada bi se primjenjivalo načelo “pozitivne šutnje” te bi se izostanak odgovora smatrao odobrenjem. Nova postrojenja izvan tih područja bi trebala dobiti dozvolu u roku od 18 mjeseci, dok proces za postojeće elektrane ne bi trebao trajati duže od 6 mjeseci. Područja ubrzane proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, koja određuju same članice Europske unije, trebala bi izbjeći ili smanjiti svaki negativan utjecaj na okoliš. Isključena su područja mreže Natura 2000, parkovi prirode, rezervati, kao i migracijski putovi životinja. Zastupnici žele da građani budu uključeni u donošenje odluka koje se odnose na postavljanje novih postrojenja te označavanje obnovljivih područja. Zastupnici u Parlamentu su izglasali i odluku da se u roku od mjesec dana izdaju dozvole za postavljanje opreme za solarnu energiju na zgradama. Ugradnja solarnih panela bi bila izuzeta od procjene utjecaja na okoliš. Zastupnici su donijeli odluku i da postupak ugradnje dizalica topline ne može trajati duže od mjesec dana.

Vodik, alternativna goriva i obnovljiva energija na moru

Vodik kao izvor energije ne emitira stakleničke plinove pa bi mogao pomoći u dekarbonizaciji sektora u kojima je teže smanjiti emisije CO2. Procjenjuje se da bi vodik do 2050. u EU mogao zadovoljiti 20 do 50 posto energetske potražnje u prometu te 5 – 20 posto u industriji.

Kako bi bio održiv, vodik se mora proizvoditi iz obnovljivih izvora električne energije. Zastupnici Europskog parlamenta inzistiraju na razlikovanje obnovljivog vodika te vodika s niskim udjelom ugljika, kao i na postupnom ukidanju fosilnog ugljika.

Kroz nova pravila o obnovljivim izvorima energije, zastupnici još zagovaraju povećanje udjela vodika te jednostavniji sustav jamstva njegovog podrijetla.

Vjetar je trenutačno jedini obnovljivi izvor energije na moru koji se koristi u komercijalnim razmjerima, iako Europska unija razmatra i druge izvore, poput plime i oseke, plutajućih solarnih panela i algi za biogoriva. Europska komisija predlaže novu strategiju EU-a za drastično povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora na moru. Samim time bi kapacitet vjetroelektrana uz obalu narastao s današnjih 12 GW na 300 GW do 2050. o čemu Parlament tek mora iznijeti svoje stajalište.

S obzirom na to da je cestovni promet zaslužan za petinu emisija CO2, Europska unija želi fosilna goriva zamijeniti obnovljivim i niskougljičnim gorivima. Obnovljiva goriva obuhvaćaju goriva iz biomase te biogoriva, sintetička i parafinska goriva, uključujući amonijak, proizvedena iz obnovljivih izvora energije. Prelazak na vozila s nultom emisijom stakleničkih plinova treba ići usporedo sa širenjem infrastrukture stanica za dolijevanje goriva te električnih punionica. Parlament je u srpnju 2023. odobrio nova pravila za potrebnu infrastrukturu, kako bi punionice i stanice za točenje goriva bile dostupne diljem Europe. Do 2026. električne punionice za automobile trebaju biti postavljene na najvećoj udaljenosti od 60 kilometara na svim glavnim cestama u Europskoj uniji, a punionice za kamione i autobuse na svakih 120 kilometara do 2028.

Za više informacija o fondovima EU obratite se na: info@logickamatrica.eu

Zadnje novosti

Tri nova poziva za vrtiće, osnovne i srednje škole

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je natječaje kojima se povećavaju kapaciteti i osiguravaju bolji programi obrazovanja Povećan broj vrtića, jednosmjenska nastava u osnovnim školama