Mnogi stanari stambenih zgrada koje su imale sreću i nisu oštećene potresom često se pitaju postoji li natječaj kojim bi sufinancirali energetsku obnovu i učinkovito smanjili potrošnju toplinske i električne energije. Osobito je to važno stanarima starijih zgrada sagrađenih prije no što su postojali energetski standardi za gradnju.
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost do kraja 2023. mora provesti Programske mjere za smanjenje posljedica energetske krize.
Ministarstvo, MPGI, i Fond, FZOEU, moraju osigurati sredstva u maksimalnom iznosu od očekivanog prihoda od prodaje emisijskih jedinica koje će se uplaćivati u Fond u 2023. godini, a do 1. rujna 2023. mora raspisati javne pozive za energetsku obnovu obiteljskih kuća i stambenih zgrada koje nisu stradale u potresima. Važno je istaknuti da će se energetska obnova ovoga puta financirati iz nacionalnih izvora, a ne sredstvima EU.
Obnovom u bolji energetski razred
Struktura financijske omotnice za razdoblje 2021. – 2027. još nije definirana, a dosadašnji poziv financirao se iz NPOO, no takvog poziva više neće biti. U okviru tog poziva je na samom kraju prošle godine povećana alokacija sredstava sa više od 39 milijuna i 816 tisuća eura na 43.798.526,78 eura namijenjenih za 91 projekt u 18 županija, od kojih je najviše u Karlovačkoj županiji.
Najčešći energetski razred prije obnove je D, dok će najčešći očekivani nakon obnove biti B. Od 91 ugovorenih projekata, 75 će ih provoditi integralnu energetsku obnovu, 1 će provoditi integralnu obnovu s mjerama zaštite od požara, a 15 dubinsku obnovu. Realizirana obnova stambene zgrade ili kuće direktno utječe na povećanje vrijednosti nekretnine, a utrošena sredstva su puno manja od povećanja vrijednosti.
Poziv za dodjelu bespovratnih stambenih zgrada neoštećenih u potresu vrijedit će za cijelu Hrvatsku, njime se ostvaruje doprinos ciljevima zelene Hrvatske.
Što ustvari znači energetska obnova
U Hrvatskoj se za ostvarivanje poticaja u dosadašnjim natječajima tražilo da se obnovom ostvari ušteda od najmanje 50 posto energije. Konkretno, to je značilo da je potrebno kombinirati više mjera kako bi se ostvarila ušteda, nije bilo dovoljno primijeniti samo jednu mjeru, primjerice, obnoviti krov na zgradi.
Osim izrade projektne dokumentacije, zamjene stolarije, nove stolarije i krovišta, sufinancirala se i modernizacija sustava grijanja i hlađenja zgrade, kao i ugradnja obnovljivih izvora energije.
Poticala se i ugradnja elemenata zelene infrastrukture kao što su zelena fasada i zeleni krov, a moguće je bilo i ugraditi dizalo te neke druge mjere pristupačnosti.
Raspon mjera koje su se financirale dosadašnjim pozivom je, među ostalim, obuhvaćao i izgradnju punionica za električne automobile ili parkirališta za bicikle.
Sredstva koja su se dodjeljivala ovisila su od veličine zgrade i kretala su se u rasponu od 150 tisuća kuna do 22 milijuna.
Koji su glavni uvjeti za dodjelu bespovratnih sredstava
Uvjeti koje je bilo potrebno ispuniti za dodjelu bespovratnih sredstava određivali su da korisnici mogu biti stambene zgrade sa tri i više stanova koje imaju upravitelja i čijih je najmanje 66 posto površine namijenjeno stanovanju.
Zgrade su nužno morale imati energetski certifikat ne stariji od 2013. godine i glavni projekt kojim su se dokazivale uštede. Tu je važno istaći da je glavni projekt uvjet za prijavu na natječaju i donosi 75 posto bodova, ali se ne smije zanemariti da je potrebno do šest mjeseci za njegovu izradu. Stoga je bolje dočekati natječaj s gotovim projektom koji se kroz odobrena sredstva financira u iznosu od 85 posto.
Da bi projekt zadovoljio uvjete i bio prihvatljiv za dodjelu bespovratnih sredstava projektant je morao, između ostalog, kombiniranim mjerama uštede dokazati da će na godišnjoj razini doći do uštede 50 posto toplinske energije. Starije zgrade koje u trenutku građenja nisu imale uvjete za ostvarivanje toplinske efikasnosti ostvarivale su dodatne bodove.
Koliko, ustvari, iznose bespovratna sredstva
Troškovi koji su se pokrivali sredstvima iz natječaja varirali su, zavisno od dubine obnove. Tako je tzv. obična integralna energetska obnova kojom se postizala ušteda od spomenutih 50 posto energije iznosila do 60 posto opravdanih troškova. Ako se projektom energetske obnove išlo na dublju obnovu, što znači ostvarivanje uštede toplinske ali i primarne energije, tada se iznos bespovratnih sredstava penjao do 80 posto, koliko se moglo ostvariti i sveobuhvatnom obnovom.
Vratimo li se na spomenute projekte vrijedno je zabilježiti da prosječna ušteda godišnje primarne energije iznosi 60,07 posto, a tražilo se 30 posto, upola manje. Premašen je i postotak uštede godišnje potrebne toplinske energije u odnosu na minimalnu uštedu od 50 posto koju je potrebno ostvariti i iznosit će 70,76 posto toplinske energije, što nije samo ekonomska ušteda, nego puno bitnije, korak bliže smanjenju klimatskih promjena. Sasvim dovoljno da opravda sav trud uložen u projekte energetske obnove.
Za više informacija o ovim i drugim projektima: info@logičkamatrica.eu
