Dobar život u Sisku? Da, uz Fond pravedne tranzicije

Dvije hrvatske županije imaju odličnu priliku za ubrzanu tranziciju u svijet suvremenog gospodarstva i život bez zagađivanja okoline. EU je oformila Fond pravedne tranzicije namijenjen područjima kao što su Sisačko-moslavačka i Istarska županija.   

Europska unija ima plan za bolji život. To znači rast Europe kroz zeleni plan, pretvaranje gospodarstva Unije u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo. U tom gospodarstvu do 2050. nema neto emisija stakleničkih plinova, gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa i nijedna osoba ni regija nisu zapostavljeni.

Izbjegavaju se ovisnosti o neodrživim praksama gospodarstva, provodi se tranzicija i postupno se ukidaju neodržive prakse uz jamstvo pravedne preobrazbe.

Drugim riječima, ukidaju se i mijenjaju one gospodarske grane s visokom emisijom stakleničkih plinova, smanjuju se djelatnosti bazirane na upotrebi ugljena/lignita, treseta i naftnog škriljevca, teškoj nafti i dizelskom gorivu, proizvodnji energije na bazi fosilnih goriva. Mijenjaju se načini upotrebe i proizvodnje metala, kemikalija, cementa i gnojiva, sve kako bi nakon 2050. gospodarstvo EU bilo održivo i zeleno.

Zašto Sisak, zašto Istra?

Hrvatska ima dva područja u kojima će doći do tranzicije ovog tipa, Istarsku i Sisačko-moslavačku županiju, to su regije s visokom emisijom CO2 koja se mora transformirati. Ta će promjena imati učinke na razne aspekte života, od zapošljavanja do demografije. Gašenje i ukidanje, postepeno smanjivanje navedenih djelatnosti utjecat će na gospodarstvo, zapošljavanje, socijalni i demografski aspekt života. To je prilika za investiranje i uvođenje inovativne aktivnosti, podršku transferu naprednih tehnologija, primjenu prihvatljivih tehnologija čiste energije i infrastrukture po prihvatljivim cijenama i smanjenje emisije CO2, investicije u digitalizaciju, povezanu kružnu ekonomiju kao i investicije u dodatno obrazovanje i stjecanje novih vještina radno sposobnog stanovništva.

Iako je na nacionalnoj razini Hrvatska među zemljama EU-a s najnižom emisijom CO2 po glavi stanovnika, svrstavajući se iznad prosjeka EU-a po udjelu obnovljivih izvora energije (OIE), pred njom će se naći veliki izazovi kako uspješno provesti tu promjenu.

Emisije stakleničkih plinova u SMŽ nastaju uglavnom u industrijama gnojiva, dušikovih spojeva i naftnih derivata. U lancima vrijednosti tih energetski intenzivnih industrija zaposlen je velik broj ljudi. Preusmjeravanje dugoročnih ulaganja u inovativne, klimatski neutralne tehnologije, uz iskorištavanje potencijala lokalne radne snage zahtijevat će velika financijska sredstva. U tu je svrhu osnovan Fond pravedne tranzicije (FPT), Just Transition Fund s osiguranim sredstvima u iznosu od 17,5 milijardi EUR.

Kome su sredstva namijenjena

Maksimalna stopa sufinanciranja projekata iz Fonda pravedne tranzicije je do 85 % za regije koje su u najvećoj potrebi za pomoći, do 70 % za regije koje su u nešto boljoj situaciji te do 50 % za regije koje su razvijenije. Budu li ukupni zahtjevi za sufinanciranjem iz Fonda pravedne tranzicije znatno iznad predviđenog proračuna, sredstva će se primarno usmjeravati prema regijama koje će biti najviše pogođene procesom tranzicije prema klimatskoj neutralnosti.

Korisnici sufinanciranja mogu biti subjekti uprave na državnoj ili lokalnoj razini, tvrtke, pokretači novih poslova u regijama gdje je utjecaj klimatske tranzicije najveći.

Kako iz mračne prognoze zakoračiti u siguran život za 10 tisuća ljudi

Sisačko-moslavačka županija jedna je od najsiromašnijih regija, dodatno opustošena potresima 2020., u kojoj su, među ostalim, smještene kemijska industrija i rafinerija, pri čemu rafinerija trenutačno prelazi s neisplative prerade sirove nafte na održivije alternativne industrijske djelatnosti. Procjenjuje se da će ta tranzicija utjecati na otprilike 7 % ukupnog stanovništva županije. Riječ je o nešto manje od 10 tisuća stanovnika, pri čemu treba uzeti u obzir da je od zadnjeg popisa stanovništva, kada je na njenom području živjelo 172 tisuće ljudi Sisačko-moslavačka županija izgubila 18% stanovništva.

Na drugoj strani, ekološki izazovi u Istarskoj županiji usko su povezani s proizvodnjom električne energije, elektranama na ugljen, koje proizvode 6 % energije ukupno proizvedene u zemlji i cementnom industrijom.

Industrijska postrojenja u SMŽ i IŽ zapošljavaju znatan broj radnika, a njihov opstanak ugrožen je zbog visokih emisija stakleničkih plinova.

Znatne neusklađenosti vještina uočene na tržištu rada u RH mogle bi postati jedna od najtežih prepreka u procesu tranzicije. Taj izazov mogao bi biti posebno težak za SMŽ s obzirom na to da je imala najvišu zabilježenu stopu nezaposlenosti od 24,3 % u RH, prema podacima za 2018. godinu.

Izazovi ostvarenja klimatski neutralne tranzicije lokalnog gospodarstva zahtijevaju otvaranje novih poduzeća i stvaranje novih mogućnosti zapošljavanja, uz istovremeno zadovoljavanje potražnje za višom razinom vještina i kvalifikacija potrebnih za pravednu tranziciju industrijskih sektora s visokim emisijama.

Zbog toga je potrebno između ostalog osigurati pravednu tranziciju putem ulaganja u gospodarsku diversifikaciju, aktivnosti istraživanja i inovacija, daljnje smanjenje emisija stakleničkih plinova, digitalizaciju, unapređenje kružnoga gospodarstva, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju radnika, kako bi se odgovorilo na izazove klimatski neutralne tranzicije, uz istodobno ublažavanje socioekonomskih troškova tranzicije i poboljšanje ekološke održivosti i učinkovitosti resursa.

Konačni teritorijalni i tematski opseg potpore FPT-a bit će definiran Teritorijalnim planom za pravednu tranziciju.

Što kažu analize stručnjaka

Upravljanje tranzicijama prema održivosti zahtijeva postupno ukidanje neodrživih praksi i jamčenje pravedne preobrazbe. Međutim, ne započinju sve države članice, regije i gradovi tranziciju od iste točke niti mogu odgovoriti na nju istim kapacitetima. Tranzicija će na ljude i radnike utjecati na različite načine.

Mehanizam za pravednu tranziciju uspostavljen je radi ostvarenja ambicije da nijedna regija ne bude zapostavljena.

Kohezijska politika je glavna politika EU-a za smanjenje razlika i provedbu strukturnih promjena u europskim regijama. Kohezijska politika obuhvaća Fond pravedne tranzicije (FPT), Just Transition Fund.

U provedbi mehanizma za pravednu tranziciju primjenjuje se iskustvo iz prethodnih procesa strukturne preobrazbe. Mehanizam se temelji na stručnom znanju iz prethodnih i postojećih inicijativa, kao što su prethodne inicijative Zajednice o diversifikaciji industrijskih područja koja su ovisna o industrijama u krizi (RESIDER, RENAVAL, RECHAR), inicijativa za rudarske regije u tranziciji, u okviru koje se primjenjuje integrirani pristup tranziciji u 34 regije s gospodarstvima koja su uvelike ovisna o ugljenu, tresetu i naftnom škriljevcu, ili pilot-aktivnost Regije u industrijskoj tranziciji.

On isto tako pruža korisnu kombinaciju novih instrumenata u okviru kojih se bespovratna sredstva kombiniraju sa zajmovima za javni i privatni sektor.

To su najteže pogođena područja na temelju gospodarskih i socijalnih učinaka tranzicije i prema njima se usmjeravaju investicije.

U kojem smjeru treba razmišljati

FPT će biti usmjeren na ograničen broj regija razine NUTS3 ili dijelova tih regija. Stoga će svako područje, kako bi dobilo potporu iz FPT-a, morati opravdati svoju ovisnost o fosilnim gorivima (osobito o ugljenu, lignitu, tresetu, naftnom škriljevcu, teškoj nafti i dizelskom gorivu) i/ili o industrijskim aktivnostima s visokim emisijama stakleničkih plinova. Mora se opravdati i da su ta konkretna područja najteže pogođena gospodarskim i socijalnim učincima tranzicije, posebno kad je riječ o očekivanim gubitcima radnih mjesta i preobrazbi proizvodnih procesa industrijskih postrojenja s najvišim emisijama stakleničkih plinova.

Tranzicija će biti posebno zahtjevna za one države članice koje se u velikoj mjeri oslanjaju ili koje su se donedavno oslanjale na fosilna goriva ili industrijske aktivnosti s visokim emisijama stakleničkih plinova koje je potrebno postupno ukinuti ili se trebaju prilagoditi, uvodna izjava 8. Uredbe o FPT-u.

Regijama kojima je FPT namijenjen potrebna je veća pomoć nego drugim regijama kako bi se prilagodile i imale koristi od tranzicije prema klimatskoj neutralnosti uslijed propadanja i/ili preobrazbe gospodarskih sektora o kojima ovise. Očekuje se da će u gospodarskim djelatnostima koje se temelje na proizvodnji fosilnih goriva doći do nepovratnog opadanja gospodarske proizvodnje i razina zaposlenosti. Drugi sektori s visokim razinama emisije stakleničkih plinova, za koje se mogu pronaći tehnološke alternative procesima s visokim emisijama ugljika kako bi se održala gospodarska proizvodnja i povećalo zapošljavanje, morat će se preobraziti.

Zašto su Istarska i Sisačko-moslavačka županija podobne za FPT

Komisija je već utvrdila sljedeće sektore u opadanju ili u preobrazbi koji su potencijalno pogođeni tranzicijom prema klimatskoj neutralnosti.

Sektori gospodarskih djelatnosti u opadanju su:

  • ugljen/lignit
  • treset
  • naftni škriljevac
  • rafinerije nafte
  • proizvodnja energije na bazi fosilnih goriva

Hrvatski sektori opadanja gospodarskih djelatnosti su rafinerije nafte i proizvodnja energije na bazi fosilnih goriva.

Sektori gospodarskih djelatnosti u preobrazbi su:

  • metali
  • kemikalije
  • cement
  • gnojiva i ostalo

Hrvatski sektori preobrazbi gospodarskih djelatnosti su kemikalije i cement.

Bez uljepšavanja – koje su posljedice tranzicije

Tranzicija nosi socijalni, gospodarski i demografski učinak te učinak na okoliš.

Socijalni učinak tranzicije povezan je sa zapošljavanjem, što ima izravne posljedice za izvor prihoda kućanstava i obitelji, socijalnu isključenost i važna rodna pitanja. U nekim slučajevima socijalni učinak neće biti povezan s gubitkom radnih mjesta, nego sa znatnom potrebom za prekvalifikacijom ili stjecanjem dodatnih vještina radnika u industrijskim sektorima te za mobilnošću radnika u okviru potrebne tehnološke preobrazbe.

Osim što može imati posljedice za radna mjesta, tranzicija može utjecati na prihode i njihovu raspodjelu, socijalnu uključenost, kohezivnost zajednice, uvjete života, energetsko siromaštvo, pristup javnim uslugama ili druge socijalne aspekte.

Gospodarski učinak tranzicije razlikovat će se u sektorima u opadanju i sektorima u preobrazbi. Opadanje aktivnosti vađenja, proizvodnje i upotrebe fosilnih goriva povezano je sa zatvaranjem rudnika i mjesta vađenja, gubitkom resursa i stavljanjem elektrana na fosilna goriva izvan pogona. Na primjer, procjene pokazuju da će do 2030. između polovine i dvije trećine postojećih energetskih kapaciteta na ugljen prestati s radom.

Nadalje, u nekim državama članicama ubrzava se provedba nacionalnih planova za postupno ukidanje upotrebe ugljena. To će opadanje osobito imati gospodarske učinke na razvoj rudarskih regija, od kojih većina već ima niži regionalni BDP po stanovniku od nacionalnog prosjeka. Zatvaranje rudnika i stavljanje elektrana na fosilna goriva izvan pogona dovest će do povezanih strukturnih promjena u srodnim industrijama (npr. u proizvodnji rudarske opreme, prerađivačkoj industriji ili prijevozu i logistici). Utjecat će i na energetski intenzivne industrije, kao što je proizvodnja čelika, što dodatno povećava potrebu za preobrazbom tih industrija i regija.

Postizanje znatnog smanjenja industrijskih emisija stakleničkih plinova potrebno da bi se postigli ciljevi do 2030. i ciljevi do 2050. djelomično će se oslanjati na povećanje učinkovitosti, prelazak na druga goriva i elektrifikaciju. Međutim, zahtijevat će i promjene u načinima proizvodnje te uvođenje tehnologija, a za takve tehnološke preobrazbe već su sad potrebna znatna ulaganja kako bi se izbjegla ovisnost o neodrživim praksama i neiskoristiva imovina.

U nekim slučajevima tranzicija može imati šire demografske učinke ako zbog propadanja određenih sektora regija postane manje privlačno mjesto za život i rad. Osobito mogu biti pogođeni mladi, ne samo zato što se suočavaju s iznadprosječnim stopama nezaposlenosti, nego i zato što su skloniji iseljavanju iz regije, ali i osobe starije dobi, manjine i radnici s invaliditetom.

Naposljetku, potrebno je ublažiti učinke na okoliš koji su povezani s tranzicijom prema djelatnostima s nižim emisijama ugljika ili prestanku proizvodnje fosilnih goriva.

Zaključno, sredstva iz FPT-a usmjeravaju se u područja koja se suočavaju s najvećim izazovima tranzicije prema klimatskoj neutralnosti. Kako bi primila ta sredstva, područja moraju trenutačno biti ovisna o sektorima u opadanju ili preobrazbi i planirati uključivanje u tranziciju prema klimatski neutralnom gospodarstvu u EU-u. Konkretno, države članice trebaju dokazati očekivane promjene u profilima vještina koje se traže na lokalnom tržištu rada, smanjenje zapošljavanja u proizvodnji i upotrebi fosilnih goriva ili preobrazbu proizvodnih procesa industrijskih postrojenja s najvišim emisijama stakleničkih plinova.

Svaki plan ima prvi korak

Kao prvi korak u određivanju logike provedbe FPT-a na pogođenom području, treba detaljno opisati postupak tranzicije koji će se provesti na tom području kako bi se postiglo klimatski neutralno gospodarstvo.

Svaki teritorijalni plan za pravednu tranziciju trebao bi sadržavati opis postupka tranzicije na nacionalnoj razini, uključujući vremenski okvir za ključne korake u tranziciji radi postizanja klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. i klimatske neutralnosti do 2050.

Na područjima na kojima postoji nesigurnost u smislu provedbe postupka tranzicije zbog nastavka ili pokretanja aktivnosti povezanih s fosilnim gorivima treba u svakom pojedinačnom slučaju provesti procjenu obrazloženja iznesenog u nacrtima teritorijalnih planova za pravednu tranziciju, uzimajući u obzir dva uvjeta:

–  Komisija ne bi trebala prihvatiti teritorijalne planove za pravednu tranziciju koji se temelje na manjem ili djelomičnom smanjenju aktivnosti povezanih s fosilnim gorivima i odgovarajućih emisija stakleničkih plinova, a koji očito nisu u skladu s nastojanjima da se postignu ciljevi do 2030. i 2050. To isto tako treba povezati sa znatnim učincima na zapošljavanje.

–  Ako je na području utvrđenom u teritorijalnom planu za pravednu tranziciju predviđeno otvaranje novih kapaciteta za vađenje ili proizvodnju na temelju tradicionalnih fosilnih goriva (npr. davanje dozvola ili otvaranje novih rudnika ugljena, postrojenja za proizvodnju naftnog škriljevca ili rafinerija) nakon stupanja na snagu Uredbe o FPT-u, predmetna regija razine NUTS3 u načelu ne bi trebala imati pristup FPT-u.

Nakon održane konferencije u Bruxellesu, od 24.do 26.10. 2022. može se zaključiti da JTF kao novi instrument, koji isto tako ima ‘ograničeno’ korištenje (ugovaranje do kraja 2026. godine) ima puno izazova ispred sebe. Ono što je bilo izuzetno korisno, to su razmjena iskustva država članica u pogledu pripreme teritorijalnih planova kao i pred selekcija projektnih prijedloga za finalni odabir strateških projekata. Konzultacije s potencijalnim korisnicima su bile duge i korisne a uključivale su sve dionike (ne samo potencijalne korisnike) već predstavnike sindikata, velika, mala, srednja i mikro poduzeća, znanstvene i obrazovne institucije, NGO iz područja zaštite okoliša i brige za marginalizirane skupine u društvu. Cilj je bio upoznati sve dionike s načelima i pravilima FPT-a, pa su tako svi na vrijeme bili obaviješteni kako se uključiti u procese – bez obzira da li se radi o subjektima uprave na državnoj ili lokalnoj razini, tvrtkama, pokretačima novih poslova u regijama gdje je utjecaj klimatske tranzicije najveći, što se sve može sufinancirati sredstvima iz FPT – gospodarska diversifikacija, aktivnosti istraživanja i inovacija, daljnje smanjenje emisija stakleničkih plinova, digitalizacija, unapređenje kružnoga gospodarstva, dokvalifikacija i prekvalifikacija radnika kako bi se odgovorilo na izazove klimatski neutralne tranzicije.

Teritorijalni planovi se temelje na principima pravedne tranzicije prema klimatski neutralnom gospodarstvu pri kojoj nitko neće biti zapostavljen, uključujući građane, poduzeća, različite sektore i regije. Da bi se to osiguralo, izrada planova se temelji na aktivnom angažmanu nacionalnih i regionalnih dionika.  Kako će izgledati u konačnici teritorijalni planovi za dvije navedene županije, vidjet ćemo do kraja ove godine kada Europska komisija iste treba odobriti.

Želite li saznati više o tome što i kako – kontaktirajte nas na info@logickamatrica.eu ili na 01-4647029.  Mi ćemo biti prvi filter inovativnosti jer vaš projekt zaslužuje siguran ishod. 😊 

Zadnje novosti